Nabukodonosor II

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gravira u oku Mardukove statue u Babilonu, koja se često tumači kao prikaz Nabukodonosora

Nabukodonosor II ili Nebukadnezar II (rođen oko 630-umro oko 561. pne.) je najveći vladar Novog vavilonskog carstva. Započeo karijeru u vojsci kao činovnik i došao na presto posle smrti svog oca (610). Napao je Judeju i osvojio Jerusalim (587). Obnovio je puteve, hramove u Vavilonu. Po verovanju, za svoju ženu Semiramidu izgradio je viseće vrtove u Vavilonu (vidi i Sedam svetskih čuda), obnovio je Mardukov hram i izgradio Vavilonsku kulu. U svoje vrijeme je bio poznat kao Nabukodonosor Veliki, ali je među Jevrejima i hrišćanima stekao negativnu reputaciju zbog uništenja Judeje i vavilonskog ropstva. U 20. veku su ga arapski i irački nacionalisti prigrlili kao svog heroja.

Biografija[uredi | uredi kod]

Nabukodonosor je bio prvi po redu sin Nabopolasara, babilonskog kralja koji je Babiloniju osloboditi od asirskog ropstva, a 612. pne. i uništiti Asirsko Carstvo u savezu smedijskim kraljem Kjaksarom. Kako bi se taj savez učvrstio, Nabukodonosor se oženio za medijsku princezu Amitis od Medije.

Nestanak Asirskog Carstva je stvorio vakuum koga je pokušao ispuniti Egipat na čelu s faraonom Nehom II. Nabopolasar je zato bio prisiljen voditi borbe promjenljivog ishoda u Siriji, da bi na kraju komandu nad vojskom prepustio Nabukodonosoru. On je 605. pne. izvojevao odlučujuću pobjedu nad Egipćanima u bitci kod Karkemiša nakon čega je uspostavljena babilonska vlast nad Levantom. Iste je godine Nabopolasar umro, a Nabukodonosor postao novi babilonski kralj.

Prve godine vladavine je Nabukodonosor proveo u uspješnim pohodima protiv Skita i Kimerijaca. S obzirom da mu je brak s medijskom princezom osigurao savezništvo s moćnim susjedom na istoku, Nabukodonosor se uglavnom mogao orijentirati na prijetnje sa zapada. Godine 601. pne. je propao njegov pokušaj osvajanja Egipta, zbog čega je 597. pne. morao ugušiti pobunu u Kraljevstvo Juda|Kraljevstvu Juda, odnosno opsjesti i osvojiti Jeruzalem. Isti se grad ponovno pobunio deset godina kasnije, kada je Nabukodonosor razorio grad i njegove stanovnike odveo u babilonsko ropstvo.

Kasniji pokušaji egipatskih faraona da iskoriste babilonsku slabost, međutim, nisu imali uspjeha. Nabukodonosor se tako umjesto ratovima mogao prepustiti građevinskim projektima. Uz Viseće vrtove je sagradio i obnovio niz hramova u Babilonu, podigao obrambeni zid i luke u Perzijskom zaljevu.

Godine 567. pne. je poduzeo posljednji pohod na Egipat, koji je završio neuspjehom. Babilonska tradicija tvrdi da je nakon toga pao u melankoliju i počeo proricati propast svog carstva.Posle smrti Nabukodonosora Velikog,Vaviloniju je 539.god. p.n.e.(pre nove ere) osvojio persijski kralj Kir Veliki.

Nabukodonosor je važan lik u Bibliji.