Na Internetu niko ne zna da si pas

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Na Internetu niko ne zna da si pas.

Na Internetu niko ne zna da si pas[α 1] (engl. On the Internet, nobody knows you're a dog) je izreka koja je nastala od teksta karikature Pitera Štajnera (Peter Steiner) u listu The New Yorker 5. jula 1993.[2][3] Na karikaturi se nalaze dva psa od kojih jedan sedi na stolici ispred kompjutera i izgovara rečenicu drugom psu koji sedi na podu.[3] Od 2000. ova tabla je najreprodukovanija karikatura lista The New Yorker, koja je Štajneru donela oko 50 hiljada dolara, od reprinata karikature.[2][4]

Značenje[uredi | uredi kod]

Peter Stainer, crtač koji je kontribuisao za The New Yorker još od 1979.[5], rekao je da karikatura prvotno nije dobila mnogo pažnje.[2] Ustvari, sam Stainer nije bio veoma zainteresovan za Internet u vreme njezina nastanka, te iako je imao onlajn račun, izjavio je da njegov uradak nema "dublje" značenje.[2] Kao odgovor na popularnost karikature koja je posle usledila, rekao je: "Zaista ne mogu da razumem da je sada veoma poznata i priznata."[2]

Karikatura govori o važnom momentu u istoriji Interneta, jer je u to vreme Internet bio predmet diskusije u magazinima opšteg polja interesovanja, poput već pomenutog The New Yorker-a. Takođe, simbolizuje internet privatnost koja naglašava mogućnost korisnika da šalju i primaju poruke u generalnoj anonimnosti. Lawrence Lessig, američki akademski i politički aktivist, smatra "niko ne zna" zato što internet protokoli ne zahtevaju od korisnika da se sami identifikuju, mada mesta na kojima se pruža pristup Internetu, poput korisnikova univerziteta to vrlo verovatno zahtevaju; ali, ove informacije su pohranjene na lokaciji Internet pristupa i nisu deo same internetske transakcije.[6]

Studija Morahan-Martina i Schumachera (2000.) na temu kompulzivnog ili problematičnog korištenja Interneta, takođe diskutuje ovaj fenomen, govoreći o mogućnosti korisnika da se na Internetu predstavi kao neko drukčijeg pola, dobi, rase, i ostalih karakteristika.

Uticaji[uredi | uredi kod]

Karikatura je bila inspiracija za dramu Nobody Knows I'm a Dog (Niko ne zna da sam pas), čiji je autor Alan David (Dejvid) Perkins. Radnja drame se odvija oko šestero različitih pojedinaca koji nisu sposobni da učinkovito komuniciraju s ljudima u u svakodnevnom životu ali pronalaze hrabrost da se socijalizuju na Internetu, zaštićeni sopstvenom anonimnošću.[2]

Napomene[uredi | uredi kod]


Reference[uredi | uredi kod]

  1. Bojic, Sasa (16. 04. 2008). „Anonimnosti na internetu, više nema” ((sh)). Deutsche Welle. Dobavljeno dana 6. decembra 2009
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Fleishman, Glenn (14. 12. 2000.). „Cartoon Captures Spirit of the Internet”. The New York Times. Arhivirano iz originala na datum 2008-01-20. Pristupljeno 1. 10. 2007. 
  3. 3,0 3,1 The New Yorker (1993). „On the Internet, nobody knows you're a dog” (English). University of North Carolina at Chapel Hill - reprinted for academic discussion. Title 17 U.S. Code. Dobavljeno dana 6. decembra 2009
  4. Glenn Fleishman (1998). „New Yorker Cartoons to Go on Line” (English). The New York Times. Dobavljeno dana 6. decembra 2009
  5. January 2011, Brown's Guide to Georgia
  6. Lessig, Lawrence (2006). Code: Version 2.0. Basic Books. str. 35. ISBN 0465039146. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]


Greška u referenci: Oznake <ref> postoje za skupinu imenovanu kao "α", ali nema pripadajuće oznake <references group="α"/>