Morska struja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Glavne morske struje

Morske struje su manje-više povezano, uglavnom horizontalno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja. Kreću se u određenom smjeru i mogu biti stalne, periodične ili povremene pojave. To su tople ili hladne "rijeke" vode u oceanima. Povremene i periodične struje utječu na manja područja, prije svega uz obale, dok stalne imaju planetarni utjecaj.

Struje uzrokuju sile i čimbenici koji djeluju na vodu, kao: rotacija Zemlje, prevladavajući vjetrovi koji pušu na površinu i usmjeravaju tok vode (stalni ili sezonski vjetrovi), temperatura, razlika u salinitetu, privlačna sila Mjeseca i riječni tokovi. Na smjer i snagu morskih struja utječu i oblik morskog dna i obale, promjene u gustoći vode kao i druge struje.

Struje čiji uzrok su vjetrovi, rijetko kad zahvate vodu dublje od 200 metara, dok su struje koje su posljedica Coriolisovog učinka duboke i do 1000 metara. Javljaju se uz zapadne obale kontinenata i vrlo su brze i snažne. Najbrža među njima je Agulhaška struja u Indijskom oceanu i teče brzinom od 5 čvorova.

Oceanske struje mogu "putovati" više tisuća kilometara. Imaju veliko djelovanje na klimu kontinenata, a naročito na područja uz obale oceana. Vjerojatno najizraženiji primjer je Golfska struja koja čini klimu sjeverozapadne Europe umjerenijom od drugih područja na jednakim zemljopisnim širinama. Drugi primjer su Havaji, gdje je klima suptropska a ne tropska zbog hladne tihooceanske Kalifornijske struje.

Neke struje s velikim značenjem
Ime Ocean (More) Temperatura

(t = topla / h = hladna)

Agulhaška struja Indijski ocean (Obala jugoistočne Afrike) t
Antarktička cirkumpolarna struja u Atlantiku, u Pacifiku i u Indijskom oceanu) h
Antilska struja Atlantik t
Ekvatorska struja Pacifik t
Ekvatorska protustruja u pacifičkom i indijskom oceanu t
Azorska struja Atlantik (Azorski prag) t
Benguelska struja Atlantik (obala jugozapadne Afrike) h
Brazilska struja Atlantik (Istočna obala Brazila) t
Kineska obalna struja Pacifik (Istočno kinesko more, Južno kinesko more) t
Falklandska struja Atlantik (Falklandski otoci) h
Floridska struja Atlantik (Meksički zaljev, Floridski prolaz) t
Golfska struja Atlantik (Američka istočna obala, sjeverni Atlantik) t
Gvinejska struja Atlantik (Gvinejski zaljev) t
Humboldtova struja Pacifik (Zapadna obala Južne Amerike) h
Irmingerova struja Atlantik (Europsko Sjeverno more) t
Kalifornijska struja Pacifik (Američka zapadna obala) h
Kanarska struja Atlantik (Obala zapadne Europe i zapadne Afrike) h
Kap Hoornska struja Pacifik, Atlantik (Južni vrh Južne Amerike) h
Karipska struja Atlantik (Karipsko more, Meksički zaljev) t
Kurošio struja Pacifik (Zapadni Pacifik, Japansko more) t
Labradorska struja Atlantik (Atlantik, Newfundlandski bazen) h
Mozambička struja Indijski ocean (Mozambički prolaz) t
Sjeverna ekvatorska struja Atlantik, Pacifik i Indijski ocean t
Sjevernoatlantska struja Atlantik t
Sjevernopacifička struja Pacifik t
Norveška struja Atlantik (Sjeverno more) t
Istočnoaustralska struja Pacifik (Tasmanovo more) t
Istočna i Zapadna grenlandska struja Atlantik (Atlantik, europsko Sjeverno more) h
Ojašio struja Pacifik (Beringovo more) h
Portugalska struja Atlantik (portugalska obala) t
Somalijska struja Indijski ocean (Sjeveroistočna obala Afrike) t
Južna ekvatorska struja Atlantik, Pacifik i Indijski ocean t
Zapadnoaustralska struja Indijski ocean (Zapadna austalska obala) h

Struje u Jadranskom moru[uredi | uredi kod]

One su u Jadranskom moru dio sustava sredozemnih morskih struja. Kreću se u obrnutom smjeru od kretanja kazaljke sata, a glavni razlog tomu je Zemljina rotacija. Zato topla struja prolazi uz sjeveroistočnu (hrvatsku) obalu, a izlazi uz jugozapadnu, (talijansku) obalu.

Budući da je Sredozemlje relativno zatvoreno more morske struje u svim njegovim dijelovima, pa tako i u Jadranu, su razmjerno slabe.

Morske struje se uz hrvatsku obalu kreću sporije nego uz talijansku zbog velikog broja otoka na toj strani. Za Hrvatsku je relativno pogodno što se struje kreću u obrnutom smjeru od kretanja kazaljke na satu, jer npr. svu prljavštinu koja dolazi na ušću rijeke Po struje odnesu dalje od hrvatske obale.

Povezano[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Oceanskim strujama


Morske struje