Glamorgan
Za ostala značenja, vidi Glamorgan (razvrstavanje).
| Glamorgan velški: Morgannwg | |
| Moto: A Ddioddefws A Orfu (He Who suffered, conquered) | |
 Drevni opseg Glamorgana | |
| Geografija | |
| Površina 1861 | 547,494 acres (2,215.63 km2)[1] |
| Površina 1911 | 518,865 acres (2,099.77 km2)[2] |
| Površina 1961 | 523,253 acres (2,117.53 km2)[2] |
| Sjedište | Cardiff |
| Chapman code | GLA |
| Historija | |
| Naslijedio/la je | West Glamorgan Mid Glamorgan South Glamorgan |
| Demografija | |
|---|---|
| 1861 stanovništvo - 1861 density |
326,254[1] 1.7/acre |
| 1911 stanovništvo - 1911 density |
1,120,910[2] 2.2/acre |
| 1961 stanovništvo - 1961 density |
1,229,728[2] 2.4/acre |
| Politika | |
| Uprava | Glamorgan County Council (1889–1974) |
Glamorgan ili Glamorganshire (velški: Morgannwg [mɔrˈɡanʊɡ] ili velški: Sir Forgannwg [ˈsiːr vɔrˈɡanʊɡ]) je jedna od trinaest historijskih grofovija i bivša administrativna grofovija Walesa. Prvotno je bilo ranosrednjovjekovno kraljevstvo promjenjivih granica poznato pod nazivom Glywysing; a potom su ga Normani osvojili i pretvorili u svoj feudalni posjed. Glamorgan se danas održao kroz tri očuvane grofovije - West Glamorgan, Mid Glamorgan i South Glamorgan. Ime također čuva i samostalni grad (county borough) Vale of Glamorgan.
Iako je ispočetka bilo stočarska oblast bez prevelike važnosti, područje Glamorgana je bilo predmet žestoke borbe između normanskih feudalaca i lokalnih velških prinčeva, a zbog čega je u njemu izgrađen relativno veliki broj zamkova. Nakon što je formalno stavljen pod englesku vlast u 16. vijeku, Glamorgan je postao jedno od mirnijih područja, a zahvaljujući prirodnim resursima je igrao važnu ulogu u Industrijskoj revoluciji. Zbog nje je postao najmnogoljudnija i najindustrijaliziranija grofovija Walesa, te se nazivao "kovnicom Industrijske revolucije", s obzirom da je bio svjetsko središte tri metalurške industrije i posjedovao bogate naslage ugljena.
Grofovija Glamorgan se sastojala od nekoliko različitih oblasti: industrijalizirane doline, poljoprivredni Vale of Glamorgan i pitoreskni poluotok Gower. Na sjeveru se graničila sa Brecknockshireom, na istoku sa Monmouthshireom, na jugu s Bristolskim kanalom, a na zapadu sa Carmarthenshireom i zaljevom Carmarthen Bay. Ukupna površina je bila 2100 km², a ukupno stanovništvo tri očuvane grofovije Glamorgana je 1991. godine brojilo 1,288.309 ljudi.[3] Godine 1974. Glamorgan je sadržavao dva grada - Cardiff, sjedište grofovije od 1955. godine i glavni grad Walesa, te Swansea. Najviši vrh grofovije je bio Craig y Llyn (600 m) smješten kraj sela Rhigos u dolini Cynon Valley.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 „School's Enquiry Commission, Vol VIII (1935) Eyre & Spottiswoode, London”. Archive.org. Pristupljeno 19 February 2012.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Vision of Britain - Glamorgan population (area)
- ↑ „Office of National Statistics: 1991 Census County Monitor (Wales)”. Statistics.gov.uk. Pristupljeno 19 February 2012.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Clark, George C., ur. (1890). Cartae et Alia Munimenta quae ad Dominium de Glamorgan Pertinent (1348 – 1721). II. Cardiff: Priv. Print.
- Clark, George C., ur. (1890). Cartae et Alia Munimenta quae ad Dominium de Glamorgan Pertinent (441 – 1300). III. Cardiff: Priv. Print.