Mokrin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mokrin

Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Severno-banatski
Opština Kikinda
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 5918
Gustina stanovništva 40 st./km²
Geografija
Koordinate 45°56′05″N 20°24′16″E / 45.934833°N 20.404333°E / 45.934833; 20.404333
Nadmorska visina 90 m
Površina 148,9 km²
Mokrin na mapi Srbije
Mokrin
Mokrin
Mokrin (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 23305
Pozivni broj 0230
Registarska oznaka KI


Koordinate: 45° 56′ 05" SGŠ, 20° 24′ 16" IGD

Mokrin (mađ. Homokrév) je naselje u opštini Kikinda u Severnobanatskom okrugu u Vojvodini, odnosno Srbiji. Prema popisu iz 2002. bilo je 5918 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 6300 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi kod]

Katolička crkva u selu.

Selo nosi ime Mokrin od 1723. godine. Pre toga se zvalo Homokrév. U 13. i 14. veku selo je u vlasništvu Mađara. Prema popisu stanovništva iz 1557. i 1558. godine, koji je izvršila Otomansko carstvo, u selu ima 30 srpskih kuća.

1778. godine selo ima 1.609 stanovnika. U 20. veku selo doživljava ekonomski porast zbog svog strateškog položaja (nalazi se na pruzi Segedin-Temišvar). Tada u selu ima 1.780 kuća i 9.279 stanovnika, od kojih su 6.233 srpske, 1.063 nemačke i 838 mađarske nacionalnosti.

Kultura[uredi | uredi kod]

Selo je poznato po održavanju Tucanijade, takmičenje u tucanju farbanim Vaskršnjim kokošijim jajima, koja se tradicionalno odvija već dugi niz godina. Lokalno stanovništvo tvrdi da su mokrinska jaja malo jača od ostalih. Pored Tucanijade, u Mokrinu se svake zime održava i Prvenstvo u borbi gusana.

U Mokrinu se 24. juna svake godine održava Memorijal Miroslava Antića, kulturna manifestacija koja se održava od 1987. godine.

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Mokrin živi 4657 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,7 godina (38,5 kod muškaraca i 40,8 kod žena). U naselju ima 2079 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,85.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 8369 [1]
1953. 7984
1961. 7924
1971. 7328
1981. 6567
1991. 6300 6238
2002. 6092 5918


Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
4940 83.47%
Romi
  
369 6.23%
Mađari
  
290 4.90%
Jugosloveni
  
99 1.67%
Hrvati
  
20 0.33%
Makedonci
  
15 0.25%
Crnogorci
  
9 0.15%
Nemci
  
9 0.15%
Bugari
  
8 0.13%
Rumuni
  
7 0.11%
Muslimani
  
4 0.06%
Slovaci
  
3 0.05%
Albanci
  
3 0.05%
Česi
  
1 0.01%
Ukrajinci
  
1 0.01%
Slovenci
  
1 0.01%
Rusini
  
1 0.01%
Rusi
  
1 0.01%
Bunjevci
  
1 0.01%
nepoznato
  
12 0.20%


Poznate ličnosti[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze[uredi | uredi kod]