Mojkovac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mojkovac


Centar Mojkovca

Grb
Grb
Osnovni podaci
Opština Mojkovac
Stanovništvo
Stanovništvo ((2003)) 4120
Geografija
Koordinate 42°57′30″N 19°34′34″E / 42.958333°N 19.576166°E / 42.958333; 19.576166
Nadmorska visina 894 m
Mojkovac na mapi Crne Gore
Mojkovac
Mojkovac
Mojkovac (Crne Gore)
Ostali podaci
Poštanski kod 84205
Pozivni broj 050
Registarska oznaka MK


Koordinate: 42° 57′ 30" SGŠ, 19° 34′ 34" IGD
Mojkovac je grad i središte istoimene opštine u Crnoj Gori koji se nalazi u dolini rijeke Tare u podnožju planina Bjelasice i Sinjavine, a pripada Brdima sjeveroistocnog dijela Republike Crne Gore između nacionalnih parkova Biogradska gora i Durmitor. Prostire se na površini od 367 km2 sa oko 11.000 stanovnika.

Od Mojkovca do Podgorice ima 90 km, a do Beograda 380 km. Mojkovac je povezan sa ostalim mestima Jadranskom magistralom, željezničkom prugom Beograd-Bar i regionalnim putem za Žabljak-Pljevlja. Nadmorska visina Mojkovca je 820 metara, a nadmorske visine opštine su od 750 do 2.033 metra. Kroz Mojkovac protiče rijeka Tara, čiji je kanjon drugi po dubini u svijetu, a zaštićen je kod UNESKO-a.

Istorija[uredi | uredi kod]

Mojkovac je utemeljen za vrijeme vladavine srpskog kralja Uroša (1242-1276) u središtu župe Brskovo, koja je bila u sastavu srpske kraljevine Raške.

Poznat je iz tog perioda srpski srebreni novac koji se kovao u Brskovu, tako da ovo mjesto postaje centar istoimene župe, rudarski i trgovački centar sa karavanskom stanicom između Kotora i Novog Brda i konzulatom Dubrovačke Republike.

U dugoj i bogatoj istoriji narod Potarja je pružao otpor osvajačima koji su nastojali da porobe ovu oblast. Dizao je bune i ustanke i borio se protiv strane sile i svih onih koji su nasrtali na njegovu slobodu.

Prostor opštine Mojkovac sa lijeve obale rijeke Tare postao je dijelom Crne Gore 1878. godine posle Berlinskog kongresa, a prostor sa desne obale 1912. godine tokom Prvog balkanskog rata, poslije viševjekovne vladavine Otomnanskog carstva. Početkom 1916. ovde je vođena Mojkovačka bitka, gdje su branjena sjeverna vrata Mojkovca i Crne Gore, a time i povlačenje srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Serdar Janko Vukotić se sa svojom vojskom odupreo se višestruko nadmoćnijoj vojsci Austro-Ugarske. U Drugom svetkom ratu 348 građana Mojkovca je poginulo u partizanskim redovima, među njima i 7 narodnih heroja. Spomen-obilježja koja podsjećaju na slavnu prošlost ovoga kraja se nalaze u Mojkovcu i u centrima mjesnih zajednica, obrazovnih i kulturnih institucija (u centru grada, neposredno kod mostova na Tari, Grotulja spomen groblje, Mjedeno guvno, Gradina na Brskovu, na Bojnoj Njivi i dr.).

Privreda[uredi | uredi kod]

Mojkovac ima osnovnu i srednju školu, centar za kulturu sa salom koja ima 300 sjedišta, biblioteku sa čitaonicom i prostor za razvoj kulturnog amaterizma. Centar organizuje filmski festival Mojkovačka filmska jesen, Mojkovački sabor na Preobraženje i dr.

Zdravstvena zaštita se organizuje stacionarno i ambulantno u Domu zdravlja i u centrima mjesnih zajednica. Mojkovac ima stadion i sportsku dvoranu za takmičenje u fudbalu, rukometu, košarci, odbojci i borilačkim vještinama. Planinari "Brskova" su izgradili planinarski dom na Bjelasici. Rijekom Tarom se splavari. Organizovan je lov i ribolov.

Privredni subjekti su drvna industrija u primarnoj i finalnoj preradi, metaloprerada, proizvodnja kožne i tekstilne konfekcije.

Hotel "Mojkovac" ima 80 ležaja (trenutno je zakupljen za policiju), motel "Ravnjak" u Bistrici ima 18 ležajeva. U oblasti privatnog preduzetništva ima oko 200 registrovanih preduzeća i samostalnih radnji sa 300 zaposlenih. Ukupno zaposlenih ima oko 1.500 građana, a na birou za zapošljavanje evidentirano je 2.200 nezaposlenih građana. U oblasti komunalne djelatnosti postoji Javna ustanova Gradac koja se bavi vodosnabdijevanjem, čistoćom i lokalnim saobraćajem.

Razvojni planovi opštine Mojkovac baziraju se na iskorišćavanju sopstvenih resursa: poljoprivredu – proizvodnju zdrave hrane, šumarstvo – drvoprerada i turizam sa razvojem postojećih kapaciteta, metalopreradu, kožnu i tekstilnu konfekciju. U oblasti turizma valorizacija postojećih kapaciteta kroz izgradnju SKI centra na sjeverozapadnoj strani planine Bjelasice, za što postoje optimalni uslovi.

Naseljena mjesta[uredi | uredi kod]

Bistrica, Bjelojevići, Bojna Njiva, Brskovo, Dobrilovina, Gojakovići, Krstac, Lepenac, Gornji Mojkovac, Mojkovac, Podbišće, Polja, Prošćenje, Stevanovac, Štitarica, Uroševina i Žari,

Kultura[uredi | uredi kod]

Manastir Svetog Đorđa u Dobrilovini, najznačajniji kulturno-istorijski spomenik, spominje se u zapisima iz 1592. godine, udaljen je 25 km od Mojkovca u pravcu Žabljaka. Postoje i drugi objekti materijalne i duhovne kulture iz prošlosti:

  • Crkva Svetog Arhangela Mihajla u Štitarici,
  • Crkva Blagovijesti u Poljima,
  • Crkva Svete Petke – Ružica na Sinjavini,
  • Crkve u Prošćenju iz 12.vijeka, koja je rekonstruisana i koju je piskop Budimljansko-nikšićki Joanikije osveštao na Trojičin dan 2004.
  • Završena je i izgradnja Hrama Hristovog roždestva u Mojkovcu. Hram je osveštan na Božić 2008.
  • Crkva Svetog Prokopija u Lepencu 600m od magistrale puta prema Bijelom Polju.

Demografija[uredi | uredi kod]

U Mojkovacu živi 3046 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 34,5 godina (33,1 kod muškaraca i 35,8 kod žena). U naselju ima 1215 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,39.

Stanovništvo u ovom gradu veoma je heterogeno.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Godina Stanovnika
1948. 452 [1]
1953. 1110
1961. 1920
1971. 2670
1981. 3899
1991. 4429 4391
2003. 4120 4234
2011.

}

Etnički sastav prema popisu iz 2003.[2]
Crnogorci
  
2221 53.90%
Srbi
  
1707 41.43%
Jugosloveni
  
14 0.33%
Muslimani
  
13 0.31%
Makedonci
  
4 0.09%
Bošnjaci
  
4 0.09%
Slovenci
  
2 0.04%
Hrvati
  
1 0.02%
Albanci
  
1 0.02%
nepoznato
  
8 0.19%


Istaknute ličnosti[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176
  2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
  3. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488

Vanjske veze[uredi | uredi kod]