Mojkovac
Mojkovac | |
---|---|
Grb | |
Osnovni podaci | |
Opština | Mojkovac |
Stanovništvo | |
Stanovništvo ((2003)) | 4120 |
Geografija | |
Koordinate | 42°57′30″N 19°34′34″E / 42.958333°N 19.576166°E |
Nadmorska visina | 894 m |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 84205 |
Pozivni broj | 050 |
Registarska oznaka | MK |
Koordinate: 42° 57′ 30" SGŠ, 19° 34′ 34" IGD
Mojkovac je grad i središte istoimene opštine u Crnoj Gori koji se nalazi u dolini rijeke Tare u podnožju planina Bjelasice i Sinjavine, a pripada Brdima sjeveroistocnog dijela Republike Crne Gore između nacionalnih parkova Biogradska gora i Durmitor. Prostire se na površini od 367 km2 sa oko 11.000 stanovnika.
Od Mojkovca do Podgorice ima 90 km, a do Beograda 380 km. Mojkovac je povezan sa ostalim mestima Jadranskom magistralom, željezničkom prugom Beograd-Bar i regionalnim putem za Žabljak-Pljevlja. Nadmorska visina Mojkovca je 820 metara, a nadmorske visine opštine su od 750 do 2.033 metra. Kroz Mojkovac protiče rijeka Tara, čiji je kanjon drugi po dubini u svijetu, a zaštićen je kod UNESKO-a.
Istorija[uredi | uredi kod]
Mojkovac je utemeljen za vrijeme vladavine srpskog kralja Uroša (1242-1276) u središtu župe Brskovo, koja je bila u sastavu srpske kraljevine Raške.
Poznat je iz tog perioda srpski srebreni novac koji se kovao u Brskovu, tako da ovo mjesto postaje centar istoimene župe, rudarski i trgovački centar sa karavanskom stanicom između Kotora i Novog Brda i konzulatom Dubrovačke Republike.
U dugoj i bogatoj istoriji narod Potarja je pružao otpor osvajačima koji su nastojali da porobe ovu oblast. Dizao je bune i ustanke i borio se protiv strane sile i svih onih koji su nasrtali na njegovu slobodu.
Prostor opštine Mojkovac sa lijeve obale rijeke Tare postao je dijelom Crne Gore 1878. godine posle Berlinskog kongresa, a prostor sa desne obale 1912. godine tokom Prvog balkanskog rata, poslije viševjekovne vladavine Otomnanskog carstva. Početkom 1916. ovde je vođena Mojkovačka bitka, gdje su branjena sjeverna vrata Mojkovca i Crne Gore, a time i povlačenje srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Serdar Janko Vukotić se sa svojom vojskom odupreo se višestruko nadmoćnijoj vojsci Austro-Ugarske. U Drugom svetkom ratu 348 građana Mojkovca je poginulo u partizanskim redovima, među njima i 7 narodnih heroja. Spomen-obilježja koja podsjećaju na slavnu prošlost ovoga kraja se nalaze u Mojkovcu i u centrima mjesnih zajednica, obrazovnih i kulturnih institucija (u centru grada, neposredno kod mostova na Tari, Grotulja spomen groblje, Mjedeno guvno, Gradina na Brskovu, na Bojnoj Njivi i dr.).
Privreda[uredi | uredi kod]
Mojkovac ima osnovnu i srednju školu, centar za kulturu sa salom koja ima 300 sjedišta, biblioteku sa čitaonicom i prostor za razvoj kulturnog amaterizma. Centar organizuje filmski festival Mojkovačka filmska jesen, Mojkovački sabor na Preobraženje i dr.
Zdravstvena zaštita se organizuje stacionarno i ambulantno u Domu zdravlja i u centrima mjesnih zajednica. Mojkovac ima stadion i sportsku dvoranu za takmičenje u fudbalu, rukometu, košarci, odbojci i borilačkim vještinama. Planinari "Brskova" su izgradili planinarski dom na Bjelasici. Rijekom Tarom se splavari. Organizovan je lov i ribolov.
Privredni subjekti su drvna industrija u primarnoj i finalnoj preradi, metaloprerada, proizvodnja kožne i tekstilne konfekcije.
Hotel "Mojkovac" ima 80 ležaja (trenutno je zakupljen za policiju), motel "Ravnjak" u Bistrici ima 18 ležajeva. U oblasti privatnog preduzetništva ima oko 200 registrovanih preduzeća i samostalnih radnji sa 300 zaposlenih. Ukupno zaposlenih ima oko 1.500 građana, a na birou za zapošljavanje evidentirano je 2.200 nezaposlenih građana. U oblasti komunalne djelatnosti postoji Javna ustanova Gradac koja se bavi vodosnabdijevanjem, čistoćom i lokalnim saobraćajem.
Razvojni planovi opštine Mojkovac baziraju se na iskorišćavanju sopstvenih resursa: poljoprivredu – proizvodnju zdrave hrane, šumarstvo – drvoprerada i turizam sa razvojem postojećih kapaciteta, metalopreradu, kožnu i tekstilnu konfekciju. U oblasti turizma valorizacija postojećih kapaciteta kroz izgradnju SKI centra na sjeverozapadnoj strani planine Bjelasice, za što postoje optimalni uslovi.
Naseljena mjesta[uredi | uredi kod]
Bistrica, Bjelojevići, Bojna Njiva, Brskovo, Dobrilovina, Gojakovići, Krstac, Lepenac, Gornji Mojkovac, Mojkovac, Podbišće, Polja, Prošćenje, Stevanovac, Štitarica, Uroševina i Žari,
Kultura[uredi | uredi kod]
Manastir Svetog Đorđa u Dobrilovini, najznačajniji kulturno-istorijski spomenik, spominje se u zapisima iz 1592. godine, udaljen je 25 km od Mojkovca u pravcu Žabljaka. Postoje i drugi objekti materijalne i duhovne kulture iz prošlosti:
- Crkva Svetog Arhangela Mihajla u Štitarici,
- Crkva Blagovijesti u Poljima,
- Crkva Svete Petke – Ružica na Sinjavini,
- Crkve u Prošćenju iz 12.vijeka, koja je rekonstruisana i koju je piskop Budimljansko-nikšićki Joanikije osveštao na Trojičin dan 2004.
- Završena je i izgradnja Hrama Hristovog roždestva u Mojkovcu. Hram je osveštan na Božić 2008.
- Crkva Svetog Prokopija u Lepencu 600m od magistrale puta prema Bijelom Polju.
Demografija[uredi | uredi kod]
U Mojkovacu živi 3046 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 34,5 godina (33,1 kod muškaraca i 35,8 kod žena). U naselju ima 1215 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,39.
Stanovništvo u ovom gradu veoma je heterogeno.
|
|
}
Etnički sastav prema popisu iz 2003.[2] | ||||
---|---|---|---|---|
Crnogorci | 2221 | 53.90% | ||
Srbi | 1707 | 41.43% | ||
Jugosloveni | 14 | 0.33% | ||
Muslimani | 13 | 0.31% | ||
Makedonci | 4 | 0.09% | ||
Bošnjaci | 4 | 0.09% | ||
Slovenci | 2 | 0.04% | ||
Hrvati | 1 | 0.02% | ||
Albanci | 1 | 0.02% | ||
nepoznato | 8 | 0.19% |
m | ž | |||
? | 9 | 5 | ||
80+ | 8 | 20 | ||
75-79 | 27 | 49 | ||
70-74 | 47 | 67 | ||
65-69 | 79 | 111 | ||
60-64 | 68 | 88 | ||
55-59 | 72 | 87 | ||
50-54 | 134 | 128 | ||
45-49 | 162 | 156 | ||
40-44 | 158 | 182 | ||
35-39 | 159 | 166 | ||
30-34 | 123 | 125 | ||
25-29 | 160 | 160 | ||
20-24 | 163 | 182 | ||
15-19 | 198 | 189 | ||
10-14 | 164 | 150 | ||
5-9 | 157 | 146 | ||
0-4 | 125 | 96 | ||
prosek | 125 | 28 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 568 | 24 | - | - | 61 | 20 | 18 | 52 | 27 | 77 |
Ženski | 472 | 33 | - | - | 63 | 7 | 3 | 89 | 51 | 9 |
Oba | 1040 | 57 | - | - | 124 | 27 | 21 | 141 | 78 | 86 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 5 | 5 | 156 | 57 | 22 | 34 | - | - | 10 | |
Ženski | 5 | 4 | 31 | 79 | 64 | 25 | - | - | 9 | |
Oba | 10 | 9 | 187 | 136 | 86 | 59 | - | - | 19 |
Istaknute ličnosti[uredi | uredi kod]
- Milovan Đilas Đido, crnogorski komunista, politički zatvorenik u obe Jugoslavije, učesnik narodnooslobodilačke borbe, politički teoretičar i pisac.
- Darko Stanić, poznati rukometni golman
- Stefan Savić, poznati fudbaler
- Miodrag Božović, poznati fudbaler i fudbalski trener
- Danijel Furtula, atletičar
- Aleksa Đilas Bećo, učitelj i narodni heroj Jugoslavije
- Nikola Zindović, atletičar
- Žarko Pejović, rukometaš
- Nebojša Bogavac, košarkaš
- Dragoslav Medojević, poznati glumac
- Zoran Simović, poznati golman reprezentacije SFRJ
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176
- ↑ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Opština Mojkovac
- Visit Mojkovac Arhivirano 2013-09-22 na Wayback Machine-u
- Radio - Televizija Mojkovac Arhivirano 2013-08-20 na Wayback Machine-u
- Centar za kulturu Mojkovac Arhivirano 2013-08-21 na Wayback Machine-u