Mohovo
Mohovo
| |
|---|---|
  Mohovo Mohovo na karti Hrvatske | |
| Županija | Vukovarsko-srijemska županija |
| Općina/Grad | Ilok |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.248 N |
| - z. d. | 19.217 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 303 |
| - Broj domaćinstava | 96 |
| Pošta | 32234 Šarengrad |
| Pozivni broj | +385 032 |
| Autooznaka | VU |
Mohovo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Iloka, Vukovarsko-srijemska županija.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 303 stanovnika[1] te 96 obiteljskih kućanstava.[2]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]
Povijest[uredi | uredi kod]
Prvi siguran zapis je iz 1332. godine do 1337.godine, kada je ovu župu posjetio papin izaslanik. Pretpostavlja se da je staro naselje Mohovo bilo bliže Šarengradu jer se spominje crkva našašća Svetog Križa 1275. godine, koja je bila izvan sela prema posjedu Beles. U srednjovjekovnim zapisima 15. stoljeća nalaze se imena naselja Moho, Noho, Monoh, Mono, misli se da je riječ o Mohovu. Porijeklo imena naselja je od osobnog imena s osnovom Moho, ili prema obitelji Mohor, koji su bili utjecajni na ovom prostoru. Na zemljištu od Vukovara do Mohova u do tursko vrijeme i čvrstom nizu bilo je jako naselje. U crkvenom pogledu pripadalo je Vukovarskom arhiđakonstvu. U Tursko vrijeme u upravnom pogledu Mohovo je u kotar Nijemci. Mohovo se dugo održavalo pod Turcima, a manja su okolna naselja raseljena. Pred kraj Turskog razdoblja u Mohovu je bilo 15-ak kuća. U kanonskim vizitacijama 1729. spominje se Mohovsko-beleska crkva. Mohovo je i ležalo pusto nekoliko godina. Da bi ga naselili srbi iz Vojvodine ( Srijema i nešto iz Bačke). Mohovo je pripadalo Vukovarskom vlastelinstvu. U prvom poznatom popisu iz 1722. godine koristilo je 103 jutra oranica, 28 kosa livada i 26 kopača vinograda. Godine 1736. kada je grof Eltz preuzeo Vukovarsko vlastelinstvo Mohovo je najmanje selo ima samo 23 domaćinstva i oko 130 stanovnika. Imalo je nesreću da ga je kao i Šarengrad u dugogodišnji zakup uzeo Phoer von Rosenthal upravitelj na imanju Eltz, koji je nemilosrdno iskorištavao stanovništvo. U Mohovu se nalazi i pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg koja je 1836. godine izgrađena u klasicističkom stilu. Posle 1950-ih godina u Mohovo se u većem broju naseljava hrvatsko stanovništvo iz Bosne i Hercegovine...:)
Izvori[uredi | uredi kod]
Kultura i sport[uredi | uredi kod]
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
- Crkva sv. Nikole Tavelića
- Crkva sv. Vaznesenja Gospodnjeg
Mohovski kanal[uredi | uredi kod]
Mohovski kanal, Mohovski prokop, Mohovski prosjek ili Novi Dunav, kako ga stanovnici okolnih naselja nazivaju, izgrađen je 1892-1893. godine. Ovim kanalom je u cilju skraćenja plovnog puta odsječen velik Bukinski meandar koji danas nosi naziv Bukinski rukavac ili Stari Dunav. Mohovski Kanal između 1308. i 1314. riječnog kilometra dug je 4,5 km a plovni put je ovdje zahvaljujući kanalu skraćen za 12 km. Širina plovnog puta u kanalu, prvobitno širokog oko 200 a danas od 280–500 m, iznosila je oko 30m. Naime Mohovski prokop nije u potpunosti uspio jer se pri kopanju naišlo, u donjem dijelu kanala, na šljunčanu konglomeratnu ploču debljine 190 cm,koja nije uklonjena kao i pojedine isturene stijene. Posljednjim većim radovima u Kanalu, obavljenim 1934. i 1935. izvađeno je 7400m3 stjenovito-šljunkovitog materijala. Ovim je plovnost poboljšana jer se plovni put proširio pa sada iznosi 90m, a i kanalna dubina je nešto veća, pa se kanalom obavlja nesmetana plovidba. Kada je na vodomjeru u Vukovaru vodostaj na 0 cm, ima minimalnu dubinu 180 cm i širinu 90m. U cilju sprječavanja daljeg širenja kanala, uz desnu obalu izgrađena je 1964. obalna utvrda u dužini od 798 metara. Desetak godina kasnije nastavlja se utvrđivanje, tako da je danas cijela desna obala zaštićena.
Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Mohovo treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.