Mogila (Vitina)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Mogila.
Mogila
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Kosovo i Metohija
Upravni okrug Kosovskopomoravski
Opština Vitina
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) SRPSKO ALLBANSKA
Geografija
Koordinate 42°24′16″N 21°22′56″E / 42.4044°N 21.3821°E / 42.4044; 21.3821
Nadmorska visina 630 m
Mogila na mapi Srbije
Mogila
Mogila
Mogila (Srbije)


Koordinate: 42° 24′ 16" SGŠ, 21° 22′ 56" IGD
Mogila (alb. Mogillë) je naselje u opštini Vitina na Kosovu i Metohiji. Selo je u ravnici oko brda i pored reke Grančarke, nalazi se 3 km severoistočno od Vitine.

Istorija[uredi | uredi kod]

Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi kod]

Podaci iz 1929.[1]

Srpski rodovi:

  • Nojkići (3 k., Sv. Vartolomije), starosedeoci.
  • Đuzići (8 k., Đurđic), starosedeoci.
  • Terzići (16 k., Sv. Vartolomije), starosedeoci.
  • Trlakovići (19 k., Sv. Vrači), starosedeoci.
  • Đurići (10 k., Đurđic), doseljeni iz Butelja kod Skoplja oko 1830. godine.
  • Pržići (17 k.,sv Ekatarina Velika) Brest (Brest-Skoplje) Pržići svoje korene vuku iz Grčke iz Soluna odatle im je i krsna slava, iz Bresta u Makedoniji prebegli su 1829. godine zbog krvne osvete od Turaka jedan brat je ostao u selu kod Bresta gde se i poturčio. U selu postoje Prža mala i Prža česma i u selu sada žive Albanci. Drugi brat je prebegao u Hrvatsku gde je prešao u katoličanstvo. Prezime se i tamo zadržalo. O bratu koji je otišao na Kosovo se malo zna jer su njegovi naslednici poginuli u ratovima za oslobođenje Srbije i u Balkanskim ratovima noviju istoriju pamte po svojim precima Zdravku, Milošu (po njegovom prezimenu nastaje ogranak Familije Milošević), Todoru. Posle 1999. ima porodica koje žive u Leskovcu, Jagodini, Smederevu, Švajcarskoj, Italiji, Beogradu, Nišu.Boru.
  • Bocići (10 k., Sv. Nikola); preseljeni iz Požaranja oko 1855. godine.

Rodovi pravoslavnih Roma:

  • Džepići (9 k., Sv. Vasilije), računaju se u starosedeoce, davnašnji doseljenici.
  • Dečpovići (1 k., Sv. Vasilije), doseljeni iz Gremlja kod Kačanika oko 1830. godine.
  • Bukelići (4 k., Sv. Vasilije), preseljeni iz Radivojca oko 1860. godine.
  • Gotići (4 k., Sv. Vasilije), preseljeni iz Čiflaka oko 1860. godine.
  • I rod muslimanskih Roma: Bajrini (3 k.).

Poislamljeni Srbi:

  • Čitači (6 k.). U islam prešli još pre doseljenja Albanaca u Gornju Moravu. U prvoj polovini XVIII veka preseljeni iz Vrbovca. A po doseljenju Albanaca u ovo selo i uopšte na Kosovo, poarbanašeni su i pristupili su albanskom fisu Tsač.

Albanski rodovi:

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Podaci: „Naselja“ knj.28 (dr. A. Urošević: Gornja Morava i Izmornik