Mogila (Vitina)
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Mogila.
Mogila | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovskopomoravski |
Opština | Vitina |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2022) | SRPSKO ALLBANSKA |
Geografija | |
Koordinate | 42°24′16″N 21°22′56″E / 42.4044°N 21.3821°E |
Nadmorska visina | 630 m |
Koordinate: 42° 24′ 16" SGŠ, 21° 22′ 56" IGD
Mogila (alb. Mogillë) je naselje u opštini Vitina na Kosovu i Metohiji. Selo je u ravnici oko brda i pored reke Grančarke, nalazi se 3 km severoistočno od Vitine.
Istorija[uredi | uredi kod]
|
Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi kod]
Srpski rodovi:
- Nojkići (3 k., Sv. Vartolomije), starosedeoci.
- Đuzići (8 k., Đurđic), starosedeoci.
- Terzići (16 k., Sv. Vartolomije), starosedeoci.
- Trlakovići (19 k., Sv. Vrači), starosedeoci.
- Pržići (17 k.,sv Ekatarina Velika) Brest (Brest-Skoplje) Pržići svoje korene vuku iz Grčke iz Soluna odatle im je i krsna slava, iz Bresta u Makedoniji prebegli su 1829. godine zbog krvne osvete od Turaka jedan brat je ostao u selu kod Bresta gde se i poturčio. U selu postoje Prža mala i Prža česma i u selu sada žive Albanci. Drugi brat je prebegao u Hrvatsku gde je prešao u katoličanstvo. Prezime se i tamo zadržalo. O bratu koji je otišao na Kosovo se malo zna jer su njegovi naslednici poginuli u ratovima za oslobođenje Srbije i u Balkanskim ratovima noviju istoriju pamte po svojim precima Zdravku, Milošu (po njegovom prezimenu nastaje ogranak Familije Milošević), Todoru. Posle 1999. ima porodica koje žive u Leskovcu, Jagodini, Smederevu, Švajcarskoj, Italiji, Beogradu, Nišu.Boru.
Rodovi pravoslavnih Roma:
- Džepići (9 k., Sv. Vasilije), računaju se u starosedeoce, davnašnji doseljenici.
- I rod muslimanskih Roma: Bajrini (3 k.).
Poislamljeni Srbi:
- Čitači (6 k.). U islam prešli još pre doseljenja Albanaca u Gornju Moravu. U prvoj polovini XVIII veka preseljeni iz Vrbovca. A po doseljenju Albanaca u ovo selo i uopšte na Kosovo, poarbanašeni su i pristupili su albanskom fisu Tsač.
Albanski rodovi:
- Doseljeni sredinom XVIII veka iz Malesije u Albaniji.
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Podaci: „Naselja“ knj.28 (dr. A. Urošević: Gornja Morava i Izmornik