Miroslavljevo jevanđelje
Miroslavljevo jevanđelje je najznačajniji ćirilični spomenik srpske i južnoslovenske odnosno srpskoslovenske pismenosti iz 12. vijeka. Nastao je po narudžbini zahumskog kneza Miroslava, brata raškog velikog župana Stefana Nemanje, najvjerovatnije u Kotoru, oko 1186. godine, a za potrebe crkve Sv. Petra na Limu u Bijelom Polju, zadužbine humskog kneza Miroslava . Najveći dio jevanđelistara djelo je nepoznatog prepisivača (u nauci nazvanog Varsameleon), dok je Gligorije (Grigorije) Dijak, drugi pisar, napisao kraj rukopisa, nekoliko kratkih zapisa i ukrasio tekst ornamentima. Knjiga je napisana na pergamentu slovima tzv. ustavne ćirilice, a ukrašena je sa tri stotine stilizovanih minijatura i inicijala, u boji i zlatu. U osnovnom dijelu teksta zastupljene su dvije redakcije staroslovenskog, zetsko-humska i raška, a u načinu kako je oblikovana ćirilica osjeća se prisutnost glagoljičke tradicije, dok je ornamentika spisa obilježena snažnim zapadnim, romanskim, uticajem.
Rukopis se do 1896. nalazio u Hilandaru, kada je poklonjen kralju Aleksandru Obrenoviću prilikom njegove posjete Atosu. Danas se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu.
2005 godine , Miroslavljevo jevanđelje je stavljeno na listu UNESCO-a Pamćenje svijeta, kao priznanje za njegovu istorijsku važnost.
Vidi još [uredi - уреди]
Eksterni linkovi [uredi - уреди]
- Digitalna kopija Miroslavljevog jevandjelja
- Miroslavljevo jevanđelje (fotografije, istorijat)((sr))((en))
- Miroslavljevo jevanđelje u manastiru Rača((sh))
- Pisari Miroslavljevog jevanđelja((sr))
- Miroslavljevo jevanđelje - tekst iz Magazina Čiode - http://www.ciode.ca((sr))
- Miroslavljevo Jevanđelje na sajtu UNESCO-a
- Radoslav Rotković: Miroslavljevo jevanđelje je neupotrebljivo za pravoslavnu crkvu
