Miodrag Jeremić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Miodrag Jeremić je bio srpski novinar, dopisnik Borbe, i predstavnik srpske socijaldemokratije s početka 20. veka.

Misli[uredi | uredi kod]

Jeremić je kritikovao ulogu škole u stvaranju mitova:

„Škola bar od sada treba da pravilno i drukčije shvata svoju nacionalnu ulogu. Čitavih sto godina ona je čežnjavo sanjala o osveti, ona je grčevito propovedala obnovu kosovske katastrofe. Ona je za toliki niz godina, za koji se kod kulturnih naroda pojavljivao i padao čitav roj filosofskih sistema i koncepcija, razvijala u srpskom plemenu nacionalna osećanja isključivo oživljavanjem uspomene o strahovitim pogibijama koje su celokupni nacionalni kulturni napredak bacale unazad. Njen se rad ogledao o podizanju kulta tužnih i krvavih dana. Nikada se nije nalazio nijedan nacionalni pedagog da značajnu nacionalnu akciju Narodne škole uputi produktivnim nacionalnim privredno kulturnim pravcem. Borbe i ratovi koji su uticali na revolucionisanje odnosa postojećeg doba nisu kao takvi izučavani. Naprotiv, mesto svega toga pevale su se u horu himne o silnim srpskim vladarima, njihovim besnim hatovima i brzim hrtovima. Nikada se u toj Narodnoj školi nije osvetljavala ni iz bliza slika režima u kojima su ti naši prošli carevi stekli srpsku slavu, nikada se nije poredio život izvesnih stepena ondašnje socijalne hijerarhije. Od tih fakata se bežalo, jer bi nam ona faktički iznela stvarno stanje tih zlatnih epoha naše prošlosti.“[1]

Posebno je kritikovao ulogu školskog sistema u ratnom huškanju:

„Narodna škola je uspešno sejala mržnju prema narodima i uspela je da se ta mržnja transformuje u čitav napon nacionalne snage. Jedan srpski šovinistički list ... uzviknuo je: da traba slali u nove krajeve učitelje, koji će tamo pomoću narodne škole da srbuju. Bednici, naši šovinisti i ne znaju da su učitelji i narodna škola siti srbovanja sada, kada im se zahvalnost za njihov svekoliki naporni rad ogleda u praznim stomacima, propalim laktovima i u izlepljenoj hartiji na polupanim školskim prozorima".[2]

O balkanskim ratovima je rekao sledeće:

Balkan je bio pozornica dogadaja koji pre treba da se ispituju u zoologiji nego li u sociologiji.[2]

Govoreći o stanju u Srbiji je kontatovao:

Apsolutna većina srpskog naroda mnogo bi se prijatnije osećala pod režimom koji vlada u Švajcarskoj nego li u Srbiji, ne obazirući se što su im ovde njihove otečestvene svetinje i grobovi predaka.[2]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. „Balkanski događaji i narodna škola“, Borba , 16. februar 1914. str. 147-149.
  2. 2,0 2,1 2,2 Srbija i Albanci, Pregled politike Srbije prema Albancima od 1878. do 1914. godine (str. 131)