Milan Prelog (1879–1931)
Milan Prelog (Zagreb, 8. veljače 1879. – Zagreb, 24. prosinca 1931.), jugoslavenski povjesničar i prevoditelj.
Životopis[uredi | uredi kod]
Milan Prelog rodio se u Zagrebu 1879. godine. Otac je hrvatskoga nobelovca Vladimira Preloga i povjesničara umjetnosti Milana Preloga[1], te djed informatičara i diplomata Nenada Preloga. Osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u Zagrebu gdje je i maturirao 1896. godine. Studij povijesti završio u Pragu gdje je i doktorirao 1900. godine. Bio je profesorom na gimnazijama u Sarajevu i Osijeku. Profesorom opće povijesti srednjeg i novog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bio je od 1922. do 1926. godine.[2] Dio je karijere proveo u Makedoniji, gdje je također bio profesorom opće povijesti srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu u Skoplju od 1927. do 1931. godine.
Umro je u Zagrebu 24. prosinca 1931. godine od posljedica ozljede koju je zadobio 8. studenoga 1931. godine, na biralištu, padom na klizavim drvenim stubama jedne skopske osnovne škole.
Nepotpun popis djela[uredi | uredi kod]
- Boje Chorvatů s Benátčany za národní dynastie, (Borbe Hrvata s Mlečanima za narodne dinastije), Prag, 1900.
- Povijest Bosne od najstarijih vremena do propasti Kraljevstva, Sarajevo, 1912.
- Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I–II, Sarajevo, 191?, (prijetisak 1. izd., Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, Fortuna d.o.o., Zagreb, 2009.)
- Repetitorij povijesti Austro-Ugarske monarhije, Sarajevo, 1907.
- Repetitorij povijesti Srba, Hrvata i Slovenaca, Zagreb, 1923.
- Strossmayerova čitanka, Zagreb, 1924.
- Istorijski portreti i članci, Beograd, 1926.
- Istorija slobodnog zidarstva, Zagreb, 1929.
- Pout Slovanů do Moskvy roku 1867, Prag, 1931.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, prijetisak 1. izd., Fortuna d.o.o., Zagreb, 2009., ISBN 978-953-95981-7-2, pogovor, Ivan Sršen, Bosna bez povijesti:
Ime Milana Preloga (1879-1931) jedno je od onih imena koja uvijek dovodimo u vezu s nekim drugim imenima, i to ne slučajno. Naime, jedan od najpoznatijih hrvatskih povjesničara umjetnosti dvadesetog stoljeća također nosi isto ime i prezime, ali uz spominjanje Milana Preloga neizostavno se veže i ime njegova sina Vladimira, hrvatskog dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (1975).
- ↑ Proleksis enciklopedija: Prelog, Milan, preuzeto 29. lipnja 2013.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
- Matasović, Josip, Milan Prelog // Narodna starina, sv. 11, br. 28. (1932.), str. 115.-130. (Hrčak)