Milan Milišić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milan Milišić
Rođenje 6. srpnja 1941.
Dubrovnik, Hrvatska
Smrt 5. listopada 1991.
Dubrovnik, Hrvatska
Zanimanje književnik,dramaturg, publicist prevoditelj
Književne vrste poezija, esej, drama, putopis, roman
Supruga(e) Mary Martin (1966-1976),

Jelena Trpković (1987-1991)

Djeca Oleg Milišić, Roman Milišić

Milan Milišić (Dubrovnik, 6. srpnja 1941. - Dubrovnik, 5. listopada 1991.), bio je dubrovački književnik i prevoditelj. Milišićev obimni i raznovrsni književni rad obuhvaća poeziju, eseje, putopise, dramska djela, roman[1] i književne reportaže.

Biografija[uredi | uredi kod]

Školovao se u Dubrovniku i Beogradu, gdje je na Filološkom fakultetu završio studij svjetske književnosti. Završava fakultet 1967. i seli se u London, gdje živi do 1970.,kada se vraća u Dubrovnik. 1986. je bio gostujući predavač na Sveučilištu NYU (New York University), a 1990. kao Fullbrightov stipendista boravi na Sveučilištu Amherst (University of Massachusetts Amherst) u SAD-u.[2]

Dubrovačko Kazalište Marin Držić je 1975. izvelo Milišićevu dramu "Lov na bljedolikog" u režiji Ivice Kunčevića.[3] Uređivao je omladinski list "Laus" i časopis "Dubrovnik" i od 1987. radio kao kazališni dramaturg.

Prevodio je s engleskog jezika. Između ostalih preveo je Tolkienovo djelo Hobit[4] (zajedno sa svojom prvom suprugom Mary Martin), pjesme Robert Frosta i neke od drama Harold Pintera[5]. Bio je član Društva hrvatskih književnika i hrvatskog Centra PEN-a.

1984. je dubrovački omladinski list Laus objavio Milišićev tekst “Život za slobodu”[6] za koji ga je dubrovački SUBNOR optužio za napad na tekovine socijalizma i NOR-a”. Milan Milišić je osuđen na godinu dana i šest mjeseci uvjetne zatvorske kazne.[7]

1991. tijekom opsade Dubrovnika, kada je granata pala na njegov stan, Milan Milišić je poginuo. O njegovom životu, smrti i književnom djelu napisan je veći broj tekstova u Hrvatskoj, BiH i Srbiji. O Milišiću su pisali Tonko Maroević[8], Miljenko Jergović[9], Mario Kopić[10], Vojo Šindolić [11], Predrag Čudić, Ibrahim Hadžić, Mirjana Miočinović i mnogi drugi.[12][13][14][15][16]

2011. Scenskim recitalom "Ljubičasti Stradun" [17] je dubrovački Studentski teatar Lero[18] obilježio 70. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu smrti Milana Milišića. Istim povodom je u Art Radionici Lazareti održana izložba novinarskog i publicističkog rada Milana Milišića.[19] Iste godine je prvi put objavljen i Milišićev roman (nedovršeni) "Oficirova kći".[20] 2012. je Studentski teatar Lero na 63. Dubrovačkim ljetnim igarama premijerno prikazao predstavu "Mjesečina za Lady Macbeth" u režiji i dramatizaciji Davora Mojaša, a prema fragmentima iz književnih radova Milana Milišića.[21][22][23]

Bibliografija[uredi | uredi kod]

Za života je objavio:

  • Volele su me dve sestre, skupa (Vidici, Beograd, 1970)
  • Koga nema (Prosveta, Beograd, 1972)
  • Hobit (prijevod, 1975)
  • Zgrad (Rad-Narodna knjiga-BIGZ, Beograd, 1977)
  • Having a Good Time (Narodna knjiga, Beograd, 1981)
  • Mačka na smeću (BIGZ, Beograd, 1984)
  • Tumaralo (Dubrovnik, Dubrovnik, 1985)
  • Vrt bez dobi (KPZ, Dubrovnik, 1986)
  • Volile su me dvije sestre skupa (Svjetlost, Sarajevo, 1989).

Posthumno je objavljeno:

  • Stains (Zagreb-Dubrovnik, 1993)
  • Treperenje (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994)
  • Nastrana vrana (SIC, Beograd, 1995)
  • Robert Frost, Izabrane pjesme (prijevod 1996)
  • Stvaranje Dubrovnika (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996.)
  • Treperenje (Stubovi kulture, Beograd, 1997.)
  • Mrtvo zvono (Feral Tribune, Split, 1997.)
  • Otoci (Durieux, Zagreb, 1997.)
  • Putopisi (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997.).
  • Fleka, e (Meandar, Zagreb, 2001.)
  • Hommage Milišiću, autor Jelena Trpković; et al (Beograd : LIR BG, 2005.)
  • Dubrovačka zrcala (Geopoetika, Beograd, 2007.)
  • Bog i Marin (Dom Marina Držića, Dubrovnik, 2008)
  • Oficirova kći (Geopoetika, Beograd, 2011.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2013-10-20. Pristupljeno 2014-07-26. 
  2. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2013-10-20. Pristupljeno 2014-07-26. 
  3. ↑ http://www.hddu.hr/media/2083/05-sjecanja.pdf
  4. ↑ http://ehive.com/account/3437/object/2862/Hobit_%5BHobbit_The%5D
  5. ↑ http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1536
  6. ↑ http://www.hereticus.org/arhiva/2003-1/zivot-za-slobodu.html
  7. ↑ Feral - Riječi na lomači
  8. ↑ http://www.matica.hr/kolo/285/Blistava%20%C5%BEila%20iz%20guste%20ruda%C4%8De/
  9. ↑ http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/pjesnik-koji-se-nasmrt-pomokrio/
  10. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2016-09-18. Pristupljeno 2016-09-08. 
  11. ↑ http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/
  12. ↑ http://www.matica.hr/kolo/285/r/Milisic/
  13. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-08-08. Pristupljeno 2014-07-26. 
  14. ↑ http://www.hereticus.org/arhiva/2003-1/procesi-presude-i-ubistvo-milana-milisica.html
  15. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-19. Pristupljeno 2014-07-26. 
  16. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-06-10. Pristupljeno 2014-07-26. 
  17. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-06-10. Pristupljeno 2014-07-26. 
  18. ↑ http://www.port.hr/studentski_teatar_lero/pls/w/organization.organization_page?i_organization_id=10004342&i_area_id=3
  19. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-10-30. Pristupljeno 2014-07-26. 
  20. ↑ http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/milan-milisic-jedna-mladost-u-dubrovniku/
  21. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2013-10-20. Pristupljeno 2014-07-26. 
  22. ↑ http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1592
  23. ↑ http://dubrovacki.hr/clanak/41115/premijerna-izvedba-mjesecina-za-lady-macbeth
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Milišić&oldid=41820405