Milan Dvornić
| Milan Dvornić | |
|---|---|
 Milan Dvornić | |
| Rođenje | 10. 11. 1947. |
| Zanimanje | slikar i etnograf |
Milan Dvornić (Kozarac, (Lugarnica), 10. 11. 1947), slikar i etnograf.
Osnovnu školu pohađao u Markuševcu kraj Zagreba (1-7 razred) i Belom Manastiru (8 r.), a srednju ekonomsku i Višu ekonomsku školu u Novom Sadu, stekavši zvanje ekonomista. Radio kao bankarski službenik u Belom Manastiru od 1970. do 1997. Slikarstvom se bavi kao samouk. U svojim radovima prikazuje etnografske motive rodnog kraja, narodne običaje, graditeljstvo i nošnje baranjskih Srba, Šokaca i Mađara. Radi tehnikom ulja na platnu, tušem i olovkom. Za svoje crtačko umijeće, a naročito za dokumentarnu vrijednost slika, dobio veoma povoljne ocjene od likovnih kritičara (Bela Duranci, Mirko Hunjadi, Oto Švajcer). Samostalno izlagao u Adi (1991), Belom Manastiru (1980, 2003), Čepinu (1980), Dražu (1988), Mohaču (1978), Osijeku (1979, 2004, 2006), Subotici (1994) i Valpovu (1990), kao i na brojnim zajedničkim izložbama. Učesnik je i žiriranih izložbi: "Bijenale jugoslovenske naive" (Svetozarevo /Jagodina/, 1985, 1987, 1989), "Majski susreti" (Beograd, 1984), "Svibanjski salon naive" (Zagreb, 1982).
U Osijeku je 2004. godine izlagao skupa sa Sretom Balašem na izložbi Baranja u mom srcu, a 2006. samostalno na izložbi Klep, klep i šareno jaje (Etnografski motivi Baranje).
Bavi se i skupljanjem etnografske građe. Zapise narodnih običaja, priče, poslovice i vjerovanja iz Baranje objavljivao u časopisima: "Bunjevačke i šokačke novine" (Subotica, 1994-1995), "Glasnik Etnografskog instituta SANU" (Beograd), "Raskovnik" (Beograd, 1993-1996), "Srpska zora" (Knin, 1991), "Srpski glas" (Topusko, 1990-1991), "Vojska Krajine" (1993). Ilustrirao rebuse, križaljke i novinske članke te crtao slikovne zagonetke u brojnim novinama i časopisima: "Belomanastirski srpski glasnik", "Bravo-skandi" (Beograd), "Glas" (Zagreb), "Huper" (Beograd), "Marbo-megaukrštenica" (Loznica), "Minikviz" (Beograd), "Nedjeljni Glas Slavonije" (Osijek), "Neven" (Novi Sad), "Novosti sedam dana" (Zagreb), "Oglasnik" (Osijek), "Politika-ekspres" (Beograd), "Razbibriga" (Kikinda), "Skandifeniks" (Rijeka), "Skudov zvučnik" (B. Manastir), "Slova do krova" (Osijek), "Zagonetka" (Zvornik), "Zamko" (Sombor). Ilustrirao je knjige "Stihovani enigmatski bukvar" Branislava Obradovića (Beograd, 1997), "Umorne senke" Rajka Kneževića (B. Manastir, 2004) i S njive do akademije (B. Manastir, 2006). Šest njegovih slika objavljeno u bunjevačkom kalendaru za 1995. godinu u izdanju d.o.o. "Arh-veda" iz Subotice. Autor je logotipa SKUD-a "Jovan Lazić" iz Belog Manastira. Pripremio i vodio seriju emisija "Iz narodne tradicije Baranje" na Radiju Beli Manastir (Radio Banska kosa). (jn)
Izvori[uredi | uredi kod]
- Jovan Nedić: "Slikar baranjskih motiva", "Vojvođanska banka", V, 43, 26 - Novi Sad, IV. 1994.
- Jovan Nedić: "Baranjski slikar i etnograf - Dokumenti prohujalih vremena", "Novosti sedam dana", V, 191, 12 - Zagreb, 15. VIII. 2003.