Mijatovac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mijatovac

Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Pomoravski
Opština Ćuprija
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 1656
Geografija
Koordinate 43°57′11″N 21°20′13″E / 43.953166°N 21.336833°E / 43.953166; 21.336833
Nadmorska visina 106 m
Mijatovac na mapi Srbije
Mijatovac
Mijatovac
Mijatovac (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 35236
Pozivni broj 035
Registarska oznaka ĆU


Koordinate: 43° 57′ 11" SGŠ, 21° 20′ 13" IGD

Mijatovac je naselje u Srbiji u opštini Ćuprija u Pomoravskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1656 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi kod]

Do Drugog srpskog ustanka Mijatovac se nalazio u sastavu Osmanskog carstva. Nakon Drugog srpskog ustanka Mijatovac ulazi u sastav Kneževine Srbije i administrativno je pripadao Jagodinskoj nahiji i Temnićskoj knežini[1] sve do 1834. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva.

Poreko stanovništva[uredi | uredi kod]

Podaci datiraju iz 1930. g.[2]

Po predanju, selo je nekada bilo na desnoj obali Velike Morave, pa se otuda pomestilo na levu prilikom neke velike poplave. Selo je dobilo ime po nekom Mijatu, koji se prvi doselio oko 1730. g.

  • Stamatovići - Mijatovići (10 k., Sv. Nikola); doselio im se predak Mijat od Sjenice oko 1730. g. Mijat je imao 1000 ovaca, od kojih su bile 300 galjaste vrane. Jednom prilikom zanoći kod njega neki spahija, pa da bi okušao njegovo poštenje, sutradan na polasku hotimično zaboravi veliku sumu novca. Po njegovom odlasku Mijat nađe novac, pa potrči za spahijom i preda mu ga. Zato mu spahija pokloni veći deo svoga spahiluka, i ovaj je posle toga zadugo bio najbogatiji čovek u mestu i okolini.
  • Mladenovići - Lazići - Mitići (4 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan); doselili se sa Kosova posle Mijatovića preko starog vranjskog okruga, gde su ostali desetak godina.
  • Ninkovići (15 k., Sv. Steva); doselili se oko 1750. g. iz okoline Niša.
  • Đekići (15 k., Sv. Nikola); doselili se oko 1750. g. iz okoline Prištine. Njihovog pretka Starog Đeku, još kao dečka, zarobili su Turci u Prištini, pa ga otuda izbavila majka, tobož pomoću nekih mađija, i ovamo prevela. Ima ih i u Bačini, Kruševcu i u Beogradu.
  • Milenkovići (15 k., Sv. Nikola); došli oko 1780. g. iz timočke Crne Reke.
  • Đorđevići (4 k., Sv. Nikola); doselili se sa Malog Kosova kad i Milenkovići.
  • Đurđevići (5 k., Sv. Vrači); doselili se oko 1790. g. sa Malog Kosova.
  • Brankovići (9 k., Sv. Mina); doselili se kad i Đurđevići iz timočke Crne Reke.
  • Marinkovići (13 k., Sv. Vrači); doselili se oko 1800. g. iz Novog Bračina kod Ražnja.
  • Svrzići (6 k., Sv. Mrata i Sv. Lazar); doselili se oko 1800. g. iz Varvarina, gde ih i danas ima. U Varvarinu im se stari doselili sa Kosova.
  • Radosavljevići - Virinci (10 k., Sv. Nikola); doselili se oko 1800. g. iz Virina u Resavi.
  • Erci (5 k., Sv. Stevan); doselili se oko 1810. g. iz kruševačke Župe.
  • Nikolići (25 k., Sv. Arhanđeo); doselili se oko 1810. g. iz vranjske okoline.
  • Blagojevići (9 k., Sv. Jovan); doselili se oko 1830. g. iz ražanjsknje okoline.
  • Stojkovići (7 k., Mitrovdan); doselili se oko 1830. g. iz vranjske okoline.
  • Radovanovići (5 k., Petrovdan); doselili se oko 1830. g. iz okoline Kumanova u Makedoniji.
  • Vaskovići (6 k., Sv. Nikola); doselili se oko 1830. g. iz niške okoline.
  • Jovanovići - Dušoboljci (4 k., Mitrovdan); doselili se oko 1830. g. iz leskovačke okoline. Prozvani su Dušeboljci što je neki njihov stari govorio uz svaku drugu reč: "Duša me boli“.
  • Jocići (8 k., Sv. Arhanđeo); doselili se oko 1830. g. iz aleksinačke okoline.
  • Kačarevići (10 k., Sv. Jovan); doselili se oko 1830. g. iz Majura.
  • Soldatovići - Markovići (10 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan); doselili se oko 1830. g. iz Grabovice u Resavi.
  • Milojevići - Tasići (6 k., Sv. Đorđe i Đurđevdan); doselili se oko 1830. g. iz Ostrikovca.
  • Kozarevići (6 k., Sv. Jovan); doselili se oko 1850. g. iz Ostrikovca, prizećeni u rod Blagojevića.
  • Živkovići (3 k., Sv. Nikola); ne zna se odakle su i kada su došli.
  • Markovići - Čerkezi (15 k., Sv. Stevan) su Cigani svirači, došli oko 1850. g. iz Šetke kod Ražnja. Pored sviranja i torbarenja zanimaju se i zemljoradnjom.

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Mijatovac živi 1401 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,8 godina (40,3 kod muškaraca i 43,2 kod žena). U naselju ima 547 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,13.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1661 [3]
1953. 1973
1961. 1820
1971. 1744
1981. 1894
1991. 1939 1809
2002. 1910 1712
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
1676 97.89%
Jugosloveni
  
7 0.40%
Vlasi
  
4 0.23%
Crnogorci
  
2 0.11%
Makedonci
  
2 0.11%
Ukrajinci
  
1 0.05%
Rusi
  
1 0.05%
Rumuni
  
1 0.05%
nepoznato
  
17 0.99%
Mijatovac u popisima Jagodinske nahije — od 1818. do 1829.[4]
Godina popisa 1818. 1819. 1820. 1821. 1822. 1823. 1824/25. 1825. 1826. 1827. 1828. 1829.
Kuće 49 48 45 44 43 44 46 48 47 47 51 51
Poreske glave* - 62 52 52 53 57 57 56 57 57 57 58
Aračke glave** 86 113 113 110 112 114 126 122 124 121 132 132
*Poreske glave = Oženjeni muškarci | ** Aračke glave = Muškarci od 7 do 70 godina



Reference[uredi | uredi kod]

  1. Popović, Ljubodrag. Zoran Marković. ur (srpskom). Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823. Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. 86-902609-5-1. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-27. Pristupljeno 12.07.2012. 
  2. "Naselja" knj. (dr. Stanoje M. Mijatović: Belica
  3. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  4. Popović, Ljubodrag. Zoran Marković. ur (srpskom). Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823. Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. 86-902609-5-1. Pristupljeno 12.07.2012. 
  5. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]