Michael Moore

Izvor: Wikipedia



Michael Moore
Glumac, režiser, scenarist, producent
Michael Moore
Moore na Venecijanskom filmskom festivalu godine 2009.
Lični podaci
Rođenje Michael Francis Moore
23. april 1954. (1954-04-23) (dob: 60)
Flint, Michigan, SAD[1]
Bračni drug(ovi) Kathleen Glynn (1991-)
Profesionalna karijera
Filmovi Serije
Period aktivnosti 1972– [2]

Michael Francis Moore (23. april 1954 -) je američki sineast, pisac i ljevičarski politički komentator, poznat kao autor Bowling for Columbine, Fahrenheit 9/11, Sicko i Capitalism: A Love Story, četiri od osam dokumentarnih filmova s najvećom zaradom u historiji.[3] Moore je u svojim djelima žestoko kritizirao globalizaciju, velike korporacije, kapitalistički sistem, pravo na nošenje oružje, te posebno rat u Iraku te politiku predsjednika Georgea W. Busha, što ga je sredinom 2000-ih učinilo jednim od najpopularnijih i najuglednijih sineasta i javnih ličnosti današnjeg svijeta.

Rani život[uredi - уреди]

Michael Moore je rođen u gradu Flint, Michigan čija glavna industrijska grana je bila automobilska tvornica General Motorsa. Tijekom srednje škole bavio se s dramom i debatama, a po odlasku na fakutlet koji neće završiti piše za studentske novine. S 22 godine Moore je osnovao svoj gradski tjedni časopis i radeći na njemu provodi sljedećih desetak godina sve do trenutka kada ga pozivaju u Kaliforniju kako bi postao glavni urednik časopisa Mother Jones 1986. godine. Njegova karijera u Kaliforniji će iznenada biti zaustavljena kada odbija u časopis dodati tekst koji napada Sandiniste zbog navodnih kršenja ljudskih prava pošto ga smatrao neistinitim. Također u isto doba Moore dobiva zabranu od vlasnika da piše o zatvaranju autotvornice u svom rodnom gradu pa isprovociran s ta dva naređenja na naslovnu stranu Mother Jones postavlja priču o tvornici nakon čega dobiva otkaz. Tijekom sudskog postupka koji pokreće zbog protuzakonitog otkaza Michael Moore će dobiti 58.000 dolara koje ulaže u pravljanje svog prvog filma 1989. godine.

Važniji filmovi[uredi - уреди]

Roger & Me[uredi - уреди]

U svom prvom filmu iz 1989. godine Michael Moore govori o zatvaranju tvornice General Motorsa u Flint, Michigan i posljedicama po grad. Također film se bavi otvaranjem nove tvornice u Meksiku gdje postoji jeftinija radna snaga kako bi kompanija uštedila na platama. Roger is imena filma je glavni menager General Motorsa koji je donio odluku o preseljenju proizvodnje.

Canadian Bacon[uredi - уреди]

Tijekom 1995. godine Moore je završio snimanja svog jedinog igranog filma koji se bavi potrebom američkog predsjednika da nađe ili stvori novog neprijatelja nakon Hladnog rata kako bi povećao svoju popularnost i utjecaju državne propagande mržnje na obične ljude

Bowling for Columbine[uredi - уреди]

Početkom novog tisutljećja Moore dovršava svoj najnagrađeniji film do sada. Bowling for Columbine koji izlazi u kinima 2002. godine i kritično govori o američkoj kulturi oružja i nasilja dobiva nagradu filmskog festivala u Cannesu, filmsku nagradu Cesar za najbolji nefrancuski film i Oskara za dokumentarni film. Također film je postigao rekord po najvećem prihodu za dokumentarni film u historiji.

Fahrenheit 9/11[uredi - уреди]

U dokumentarnom filmu Fahrenheit 9/11 iz 2004. godine Michael Moore se bavi reakcijom vlade SADa na Napadi 11. septembra 2001.Napade 11.9.2001 zajedno s vezama obitelji George W. Busha i obitelji Osame bin Laden. Film je osvojio Zlatna palmaZlatnu palmu i 200 miliona dolara na kino ulaznicama. Ime filma se poziva na knjigu Fahrenheit 451 koja govori o nekoj budućoj totalitarnoj državi koja spaljuje knjige. Tijekom pravljenja puni naziv filma je bio "Fahrenheit 9/11:Temperatura na kojoj sloboda gori", ali je drugi dio imena izbačen tijekom prije izlaska u kina.

Sicko[uredi - уреди]

Kada se čulo da sada već "zloglasno" poznati Michael Moore počinje raditi na filmu o američkom zdrastvenom sistemu farmaceutske kompanije Pfizer, Eli Lilly, AstraZeneca i GlaxoSmithKline su zabranile svojim radnicima da govore s Moorom. Film je premijerno prikazan 19.5. 2007 u Cannesu i potom 29.6. 2007 u SAD. Sicko je bio nominiran za filmsku nagradu Oscar, a trenutačno je treći najprofitabilniji dokumentarni film svih vremena.

Capitalism: A Love Story[uredi - уреди]

Capitalism: A Love Story je vremenski posljednji dokumentarni film koji svoju premijeru ima 23.9.2009. godine. U njemu Moore se bavi financijskom krizom 2007 - 2010, ali film zbog ograničenog prikazivanja u kinima ne postiže ni približno uspjeh prethodnih dokumentaraca

Knjige[uredi - уреди]

Nakon uspjeha svojih prvih filmova Michael Moore je počeo pisati knjige. Sljedeće od njegovih knjiga su postali bestselleri:

  • Downsize This! iz 1995 govori o moći koorporacija nad vladom SADa
  • Stupid White Men iz 2001 koja kritizira suvremenu američku politiku.
  • Dude, Where's My Country? iz 2003, koja govori o vezama Saudijske kraljevske, Bushove i bin Ladinove obitelji.

Djela[uredi - уреди]

Bibliografija[uredi - уреди]

Filmografija[uredi - уреди]

Televizija[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Michael Moore (1992). "Pets or Meat:The Return To Flint". IMDB. http://www.imdb.com/title/tt0105134/. pristupljeno 31. 03. 2009..  Moore u filmu tvrdi da je rođen u bolnici St. Joseph u Flintu.
  2. Moore, koji je godine 1972. izabran za člana Školskog odbora Davisona je s 18 godina bio među najmlađim osobama u SAD izabranim na neku dužnost. Njegova izborna platforma je tražila otpuštanje tadašnjeg direktora škole.
  3. "Documentary Movies". Box Office Mojo. 2007. http://www.boxofficemojo.com/genres/chart/?id=documentary.htm. pristupljeno 12. 11. 2007.. 

Eksterni linkovi[uredi - уреди]