Mezheb

Izvor: Wikipedia

Mezheb ili Madhhab (arapski: مذهب Madhaahib) je arapski termin iz koji se odnosi na islamsku školu mišljenja, pravnu školu, ili školu fikha unutar Sunitskog islama. U prvih 150 godina postojanja islama, odnosno u vrijeme života Muhammeda, a.s., postojalo je mnogo takvih škola, ustvari većina ashaba je imala svoju školu. Danas imamo veliki broj tih škola. Od poznatijih škola, škole u Damasku, Kufi, Basri i Medini su uspjele opstati kao škole Malikijskog mezheba, dok su Iračke škole preuzele učenje Hanefijskog mezheba. Druge škole, kao što su Šafijski i Hanbelijski mezheb kasnije su se pojavile.

Škole koje praktikuju Šiitski islam i koje predstavljaju poseban oblik islamske škole prava, Džaferije, je osnovao šesti imam Džafer es-Sadika.

Četiri škole Sunitskog islama, odnosno četiri mezheba, nisu daleke po učenju, te zbog toga nikad nije dolazilo do sukoba između škola zbog razlika u učenju. Mezhebi su svoje učenje zasnovali prvenstveno na Kur'an i hadisima Posljednjeg Božijeg poslanika.

Ta četiri mezheba su:

Mezhebi ili sunitske pravne škole u islamskom svijetu:
Hanefijski - maslinasto
Malikijski - tirkizno
Šafijski - tamnoplavo
Hanbelijski - tamnozeleno

Suniti vjeruju da su učenja sve četiri škole ispravna i da se ne razlikuju u temeljnim uvjerenjima i praktikovanju islama, već u raličitim shvatanjima fikha od strane imama, osnivača mezheba, te njihovih učenika. Zbog njihove raličitosti u tumačenju Kur'ana i sunneta, osnovnih izvora Šerijata, došlo je do sitnih razlika u nekim stvarima unutar Sunitskog islama (većinom se to odnosi na praktikovanje, dok u manjoj mjeri ili nimalo u vjerovanju). Na primjer, postoji mala razlika u načinu obavljanja namaza među mezhebima, iako ona nije izražena, pa tako sljedbenici sve četiri škole mogu zajedno klanjati. Ustvari, svaki musliman može obavljati namaz u džematu sa svakim drugim muslimanom, ne ovisno o školi koju slijede.

Obično Sunitski muslimani slijede jednu od ove četiri škole. Međutim, neki muslimani (posebno Selefije) deklarišu se kao sljedbenici sva četiri mezheba.

Mezhebi u Bosni i Hercegovini[uredi - уреди]

Iz historijskih razloga, većina muslimana u Bosni i Hercegovini su sljedbenici Hanefijskog mezheba. Neki od bosanskohercegovačkih muslimana su počeli miješati razne mezhebe ili promjenili slijeđenje hanefijskog mezheba krajem 20. vijeka i početkom 21. vijeka, što je prouzrokovalo da reisu-l-ulema izda fetvu u kojoj obavezuje bosanskohercegovačke muslimane da se strogo pridržavaju hanefijskog mezheba [3].

Napomene[uredi - уреди]

  1. Iako je općeprihvaćeno mišljenje da je Imam Džafer es-Sadik bio učitelj Ebu Hanifi, neki Suniti dvoje po tom pitanju. Također Suniti smatraju da imam Malik nije bio učenik imama Džafer as-Sadika, dok Šiiti tvrde da jeste.
  2. Ovo treba prihvatiti u kontekstu vjere, jer hanejfijski, kao i ostali mezhebi, je veoma strog oko definicje dozvoljenog i harama u islamu.
  3. Fetva o obavezi pridržavanja henefijskog mezheba ((bs))

Eksterni linkovi[uredi - уреди]