Melfi
| Melfi -{Melfi}- |
|
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Država | |
| Regija | Bazilikata |
| Okrug | Potenca |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | 17.399 |
| Gustina stanovništva | 83,8 st./km² |
| Položaj | |
| Koordinate | |
| Nadmorska visina | 530 m |
| Površina | 205,15 km² |
| Ostali podaci | |
| Gradonačelnik | Alfonso Ernesto Navacio |
| Veb-strana | www.comune.melfi.pz.it |
Melfi (it. Melfi) je grad u južnoj Italiji. Melfi je drugi po veličini grad okruga Potenca u okviru italijanske pokrajine Bazilikata.
Sadržaj/Садржај |
Prirodne odlike[uredi - уреди]
Grad Melfi nalazi se u južnom delu Italije, na 130 km zapadno od Barija. Grad se nalazi na znatnoj nadmorskoj visni (preko 500 m n. v.) u južnom delu Apenina. Iznad grada izdiže se ugašeni vulkan Monte Vulture.
Istorija[uredi - уреди]
U Starom veku je na njegovom području živeo italski narod Lukanci. Njih su pokorili Rimljani i oko godine 291. pne. osnovali koloniju Venusia, od koje će se Melfi početi odvajati kao zasebno naselje sve do srednjeg veka. Tada je stekao izuzetnu strategijsku važnost s obzirom da je kontrolisao komunikacije između langobardskih i vizantijskih područja. U 11. veku je postao glavno uporište normanskog vojskovođe Vilima Gvozdenorukog, a 1059. i prestonica Vojvodstva Apulija. O važnosti grada svedoči da su se dva puta (1059 i 1109) u njemu održavali papski sinodi. Godine 1231. je u njemu rimsko-nemački car doneo znamenite Konstitucije iz Melfija, jedan od najopsežniji zakonika srednjovekovne Evrope. Posle toga je grad uglavnom pratio sudbinu Napuljskog Kraljevstva. Teško je stradao nakon zauzimanja od strane Francuza u italijanskim ratovima 1528. kao i u zemljotresu 1930. i bombardovanju od strane Saveznika u septembru 1943. Za vreme fašističke vladavine su tamo u unutrašnjem egzilu boravili mnogi znameniti italijanski antifašisti.
Stanovništvo[uredi - уреди]
Melfi danas ima oko 17.000 stanovnika, mahom Italijana. Poslednjih decenija broj stanovnika u gradu raste.
Galerija slika[uredi - уреди]
Spoljašnje veze[uredi - уреди]