Mehmed-paša Sokolović

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Mehmed paša Sokolović)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mehmed-paša Sokolović
Sokollu Mehmed Paşa
Portret Mehmed-paša Sokolovića
Biografski podaci
Datum rođenja 1505. ili 1506
Mjesto rođenja Sokolovići
Datum smrti 1579
Mjesto smrti Istanbul, Osmansko Carstvo
Supruga Ismihan (ili Esma Han)
Titule Veliki vezir
Vojna karijera
Godine u službi 1526 do 1579
Ratovi Mohačka bitka (1526)
Prva opsada Beča (1529.)
Bitka kod Sigeta (1566)
Vojska Osmanska vojska

Mehmed-paša Sokolović (tur. Sokollu Mehmed Paşa) (Sokolovići, oko 1505/ 1506 - Istanbul, 1579) bio je otomanski vojskovođa i Veliki vezir carstva.

Biografija[uredi | uredi kod]

Sokolović je bio dijete pravoslavnih roditelja[1] koji je sa šest godina odveden u janjičare kao danak u krvi na njihovu obuku adžami-oglan. Nakon toga je u istanbulskim janjičarskim kasarnama prošao vojnu obuku i postao musliman. Ovo je bila uobičajena praksa u otomanskoj vojsci u to doba. Nakon vojne obuke kao izuzetno inteligentan kadet nastavio je školovanje na Enderunu (nešto poput visoke škole uz sultanovu Palaču Topkapi).

Sokolović se kao janjičar istaknuo u bitkama kod Mohača 1526 i za Prve opsade Beča 1529. Za vladavine sultana Sulejmana I Veličanstvenog, obavlja razne dužnosti u sultanovom saraju. Od 1543 do 1546. bio je komandant janjičarske dvorske straže (kapidžibaša), od 1546. do 1551. bio je kapudan-paša (admiral). Zatim je bio Beglerbeg (generalni guverner) u Rumeliji (1551-1555), zbog vojničkih zasluga u ratovima na istoku i perzijskom frontu dobija položaj trećeg vezira (1555. - 1561.) a nakon toga uspeo se na položaj drugog vezira od 1561 do 1565. Oženio se sa Ismihan (ili Esma Han) unukom sultana Sulejmana I., što mu je izgleda isto tako pomoglo u usponu na visoke položaje. Sokolović se 28. juna 1565. godine uspeo na najviši mogući položaj na koji je mogao reflektirati janjičar postao je Veliki vezir Sulejmana I Veličanstvenog. Bio je veliki vezir tri sultana; Sulejmana I., Selima II. i Murata III. ravno 14 godina, 3 mjeseca i 17 dana. 1571 godine naredio je da se izgradi most na Drini u Visegradu. Posto je poticao iz pravoslavne porodice, on je bio prvi vezir koji je dozvolio obnovu Pećke Patrijašije.

Džamija Mehmed-paše Sokolovića u rodnim Sokolovićima pokraj Rudog

Sokolović se osobito istakao prilikom Opsade Sigeta 1566, tad je iznenada 4. septembra umro sultan Sulejman Veličanstveni Punih tri tjedna, Mehmed-paša Sokolović je uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, tajio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana I., da vojsci ne bi pao moral. Postoje i priče da je dao pobiti sve svjedoke sultanove smrti - a sultanovu odsutnost objašnjavao njegovom bolešću. U tom trenutku je sudbina bitke, a i carstva praktički bila u njegovim rukama, tri dana kasnije janjičari su na juriš zauzeli utvrdu Siget.

Hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski se pokušao probiti iz obruča, ali je ranjen i zarobljen te je odmah nakon toga pogubljen. Njegovu glavu je Sokolović poslao budimskom namjesniku, svom nećaku Gulabi-agi, da je ovaj proslijedi u Beč na carski dvor. Sokolović se sa vojskom zaputio natrag u Istanbul, tek je kod Beograda tri tjedna nakon odlaska iz Sigeta 24. septembra - objavio je vojsci da je Sulejman I. mrtav, prilikom jutarnje molitve uz Kuran.

Slijedeći sultan Selim II. bio je slab vladar, tako da je Sokolović zapravo vladao sam, tad je otomanska mornarica zauzela Cipar 1571 i istjerala Venecijance. Sokolović je zatajio i smrt svog narednog sultana Selima II. 1574 sve dok se njegov najstariji sin Murat nije vratio iz Manise. Novi sultan zadržao je Sokolovića na položaju Velikog vezira, ali je postupno sužavao krug njegovih saveznika na dvoru, koje je jednog po jednog eliminirao. Izgleda da je Sokolović nakupio za 14 godina vlasti velik broj neprijatelja, koji su mu potajno radili o glavi.

Višegradski most - Mehmed-paše Sokolovića

Poginuo je u naizgled bezazlenom incidentu, kad ga je 11. oktobra 1579, izbo nožem mentalno poremećeni derviš, koji je netom prije incidenta tražio da ga primi, nakon tri sata Sokolović je umro. Oko ovog incidenta postoje i dan danas brojne teorije, po kojima je to bila organizirana urota, a ne suludi čin, ali nema pisanih izvora koji bi to točno rasvijetlili. Pokopan je u vlastitoj grobnici (turbe) kod džamije sultana Ejupa u Carigradu, koja je njegova žena Ismihan, već prije naručila kod tada slavnog arhitekta Mimar Sinana oko 1572.


Ostavština[uredi | uredi kod]

Mehmed-paša Sokolović za svog života postao je izuzetno bogat čovjek, njegova službena plaća je bila 20 dukata na dan, uz to dobijao je enormne iznose od svih onih koji su željeli dobiti neki visoki položaj na Visokoj porti (za položaj vezira trebalo je dati 50,000-60,000 dukata svake godine) tako da je prikupio ogromno bogatsvo. U skladu sa islamskom tradicijom on je svoje bogatsvo usmjerio u brojne zadužbine (vakufe) koje je podigao širom Otomanskog carstva. Njegova žena Ismihan dala arhitektu Mimar Sinanu zadatak da podigne džamiju posvećenu njemu - Sokollu Mehmed Paşa Camii, koju je on podigao 1571. -1572. u carigradskom kvartu Kadirga[2][3]Mimar Sinan koji je na neki način bio njegov kućni arhitekt (oboje su prošli janjičarsku školu) izgradio je za Sokolovića i Azapkapi džamiju između 1577-1578, za koju vele da je najljepša u kvartu Galata u Istanbulu.

U svome rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio je džamiju, a u Beogradu, na Kalemegdanu - česmu. Za svog života dao je o svom trošku izgraditi tri mosta u Bosni (Most na Drini u Višegradu, Arslanagića most u Trebinju i Kozju Ćupriju u Sarajevu) i jedan u Crnoj Gori (Vezirov most Podgorica) Od svih njegovih mostova je svakako najpoznatiji onaj na Drini u Višegradu, koji je poslužio nobelovcu Ivi Andriću kao okosnica za njegov slavni roman Na Drini ćuprija.

Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po rodnoj Bosni i Balkanu, jer se o tome vjerovatno nije vodila evidencija. Međutim, ono što je sigurno Mehmed-paša, je kao član vezirskog vijeća, utjecao na donošenje odluke da Otomansko carstvo izda ferman kojiim je dozvoljena obnova Pećka patrijaršija 1557 i garantirana vjerska sloboda svim pripadnicima carstva. Za patrijarha obnovljene patrijarhije doveo je svog brata (ili nećaka) Makarija Sokolovića.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Ismet Kočan: Mit i stvarnost - Mehmed-paša Sokolović, Večernje Novosti Online (21. 12. 2005.)[mrtav link]
  2. J.Freely (1998) Istanbul: The Imperial City, Penguin
  3. „Sokollu Mehmet Pasa Mosque 1572 photos”. Arhivirano iz originala na datum 2006-04-27. Pristupljeno 2011-01-22. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]