Mehanizacija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu


Mehanizacija je jedna etapa u procesu razvitka proizvodnje, upravljanja i rukovođenja obilježena zamjenom ljudskog i životinjskog rada sa radom mašina.

Uvođenje mehanizacije je povećalo proizvodne sposobnosti ljudske vrste i ubrzalo napredak. Ovo je podiglo životni standard i sveopšti prosperitet. Međutim, pojavili su se i problemi viška radne snage, zagađenja, i drugi, što je dovodilo do mnogih kriza i problema u prošlosti.

Mehanizacija industrije je bio prvi uslov za industrijalizaciju. Ovo je dovelo do stalnog usavršavanja mašina i automatizacije radnih operacija. U literaturi se ponekad razlikuju dvije etape: prva je zamijenila rad ljudskih mišića, a druga sa pojavom elektronike i računara, je u stanju da zamijeni čovjeka na svim teškim, prljavim i repetitivnim poslovima. Razvoj je ukratko išao od alata i naprava preko mašina i instrumenata do mašinskih postrojenja i industrijskih sistema, gdje su pojedine mašine samo podsistemi ukupnog sistema.

Mehanizacija je imala velikog uticaja na obavljanje zadataka upravljanja preduzećima. Podaci se unose, čuvaju i obrađuju elektronskim putem, i čitav sistem naručivanja, inventara, prodaje i razvoja je često automatiziran u većem dijelu. Ovaj proces je tekao od pisanih dokumenata, preko bušenih kartica i tabulatora, do elektronskih računara.

Vojna mehanizacija je radila na stalnom poboljšanju ubojnih sredstava i oružja, pokretljivosti jedinica, i poboljšanju veza i komandovanja. Ovo je stavilo imperativ na stalno usavršavanje sistema i znanja, da bi se ostalo na nivou protivnika.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Korištena literatura[uredi | uredi kod]

  • Vojna enciklopedija, Beograd, 1973., knjiga peta, strane 383 do 385.