Matična mliječ

Dvije larve pčelinjih matica u razvoju okružene matičnom mliječi

Matična mliječ je izlučina medonosnih pčela koja se koristi kao hrana ličinki. Luči se iz hipofaringealnih žlijezda u glavama mladih radilica, te se koristi (s ostalim supstancama) za hranjenje ličinaka u koloniji. Javi li se potreba za maticom, izabrana ličinka dobivat će velike količine matične mliječi kao jedini izvor hrane prva četiri dana svoga rasta. Ovo rano hranjenje matičnom mliječi aktivira razvoj matičine morfologije, kao što su potpuno razvijeni jajnici potrebni za polaganje jajašaca.

Sve ličinke u koloniji hrane se s matičnom mliječi, ali ju odrasle pčele uopće ne jedu.

Uzgoj

Matična mliječ proizvodi se u stimulirajućim kolonijama s pomičnim okvirima - košnicama za proizvodnju matica. Matična mliječ sakuplja se sa svake individualne matičine ćelije (saće) kad su matičine ličinke stare oko četiri dana. Ona se sakuplja iz matičnih ćelija jer su one jedine ćelije u kojima su velike količine deponirane; kada se ličinke koje će odrasti u radilice hrane matičnom mliječi, onda se njima hrane direktno, tako da je one konzumiraju kako se proizvodi, dok se ćelije ličinaka koje će odrasti u matice "skladište" s matičnom mliječi puno brže nego što je ličinke mogu konzumirati. Stoga, samo u matičinim ćelijama je praktično sakupljati matičnu mliječ.

Dobro upravljana košnica za vrijeme sezone od 5 do 6 mjeseci može proizvesti oko 500 g matične mliječi. Budući je matična mliječ kvarljiv proizvod proizvođači moraju imati neposredan pristup prikladnom rashladnom skladištu (npr.: kućanski hladnjak ili zamrzivač) u koje se matična mliječ sprema do prodaje ili prenosa u sabirni centar. Ponekad se med ili pčelinji vosak dodaju u matičnu mliječ, za koje se smatra da pomažu u njezinom očuvanju.

Sastav

Matična mliječ se sakuplja i prodaje kao dodatak prehrani, jer sadrži različite zdravstvene blagodati zbog sastojaka kao što su vitamini iz B-kompleksa, kao što su Pantotenska kiselina iliti vitamin B5 i piridoksin iliti vitamin B6. Sveukupni sastav matične mliječi je 67% vode, 12.5% sirovih bjelančevina (uključujući i malu količinu mnogih različitih aminokiselina), te 11% jednostavnih šećera (monosaharidi), u koje je također uključen i relativno visoki iznos (5%) masnih kiselina. Također sadrži i mnoge minerale u tragovima, neke enzime, antibakterijske i antibiotijske sastojke, te vitamin C iliti askorbinsku kiselinu u tragovima. Vitamini A, D, E i K su u potpunosti odsutni iz matične mliječi.

Epigenetski efekti

Dokazano je da pčele radilice i matica imaju potpuno isti genom, te da je promjena u maticu u potpunosti prouzročena zbog epigenetike. Mehanizam djelovanja matične mliječi se pokazao kao utišivanje metilacijskih puteva DNK. U istraživanju Kucharski et al., određeni metiltranserazni gen, Dmnt3 (DNK citozin-5-metiltransderaza-3), koji dodaje nove metil oznake na DNK nizove, je bio utišan u ličinaka koje su se nedavno pojavile. 72% ovih ličinaka su pokazale ekspresiju sličnu matičinim, s potpuno razvijenim jajnicima. Još nije u potpunosti poznato koja tvar u matičnoj mliječi prouzrokuje ovo utišavanje.

Upotreba

Matična mliječ je prijavljena kao mogući imunomodulacijski agent kod Graversove bolesti. Također je prijavljena da stimulira rast glija stanica te neuronskih matičnih stanica u mozgu. Do danas, postoje preliminarni dokazi kako bi mogla sudjelovati u smanjenju kolesterola, imati protuupalne učinke, liječiti rane, te imati antibiotske efekte, iako posljednja tri od ovih efekata su teško ostvariva ako se unosi kroz usta (zbog uništenja tvari koje se uključuju kroz probavu, ili neutralizacijom kroz promjene u pH). Također postoje neki preliminarni eksperimenti (na stanicama i laboratorijskim životinjama) kod kojih bi matična mliječ mogla imati neke koristi u odnosu nekih drugih bolesti, iako nema čvrstih dokaza za te tvrdnje, te će daljnji eksperimenti i procjene biti potrebni za dokazivanje bilo kakve koristi.

Matična mliječ se također može pronaći u nekim proizvodima za ljepotu.

Matična mliječ, u svome sirovom stanju, nakon što se izvadi van iz košnice, bez konzumacije, može prouzročiti alergijske reakcije kod ljudi kada dođe u dodir s njihovom kožom ili dišnim sustavom kao što su osip, astma, ili čak i kobna anafilaksija. Incidenti alergijskih nuspojava kod ljudi koji konzumiraju matičnu mliječ nisu poznati, no, ipak je sugerirano kako rizik pojave alergije na matičnu mliječ je veća kod ljudi koji već imaju poznate alergije.

Kod oboljelih od bronhijalne astme matična mliječ se ne smije uzimati u toku napada. U literaturi smo pronašli podatak koji govori da su zabilježeni slučajevi sa smrtnim ishodom kada se u toku napada uzimala matična mliječ.

Eksterni linkovi

Matična mliječ na Wikimedijinoj ostavi

• Službene stranice tvrtke "Confido Adria" koja na području Republike Hrvatske prodaje proizvode od matične mliječi tvrtke "Altamed" pod imenom "Revita"
• Pčelarstvo.hr - internetske stranice sa svim obavijestima vezanim za pčelarstvo
• Proizvodnja matične mliječi

=Ostali projekti

=

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Matična mliječ