Masakr u ulici Vase Miskina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Masakr u ulici Vase Miskina
LokacijaSarajevo
Datum27. 5. 1992.
10:00 (CET)
Metacivili
Vrsta napadaartiljerijski napad
Oružjeminobacači
Mrtvih26
Ranjenih108
PočiniteljiVojska Republike Srpske

Masakr u Ferhadiji, Masakr u ulici Vase Miskina ili Sarajevski masakr u redu za hljeb je naziv za artiljerijski napad na Sarajevo na koji su za vrijeme opsade izvele bosanskosrpske snage 27. maja 1992. Sa položaja iz pravca Borija su ispaljene tri granate koje su eksplodirale među civilima koji su u redu čekali hljeb u Ulici Vase Miskina (današnja Ferhadija), glavnoj sarajevskoj ulici. Tada je poginulo 26, a ranjeno 108 građana Sarajeva.

Masakr u ulici Vase Miskina se smatra jednim od najstrašnijih zločina počinjenih za vrijeme opsade Sarajeva. Prizori ubijenih, ranjenih i obogaljenih Sarajlija su zahvaljujući televizijskim kamerama obišli svijet i značajno pridonijeli tome da svjetska javnost stane na stranu mlade bosanskohercegovačke države, a protiv bosanskih Srba koji su stekli reputaciju monstruma i zločinaca.

Takođe, ovaj događaj je bio povod za uvođenje sankcija tadašnjoj Jugoslaviji.

Poginuli građani Sarajeva

Od srpskih granata toga dana poginuli su: Nedžad Abdija, Ismet Ašćerić, Ruždija Bektešević, Snježana Biloš, Predrag Bogdanović, Vladimir Bogunović, Vasva Čengić, Gordana Ćeklić, Mirsad Fazlagić, Emina Karamustafić, Mediha Omerović, Bahrija Pilav, Mila Ruždić, Mile Ružić, Abdulah Sarajlić, Sulejman Sarajlić, Hatidža Salić, Galib Sinotić, Sreten Stamenović, Srećko Šiklić, Božica Trajeri-Pataki, Vlatko Tanacković, Srećko Tanasković, Tamara Vejzagić-Kostić, Jusuf Vladović i Izudin Zukić.

Tvrdnje srpske strane

Kao u sličnim prigodama, uključujući kasnije masakre na Markalama, srpska strana je odbacivala odgovornost za zločin, pripisujući ga umjesto toga muslimanskim/bošnjačkim snagama i tumačeći ga kao operaciju pod lažnom zastavom, odnosno tvrdeći da su minobacačke granate ispaljene sa mjesta koja su u vrijeme događaja držale snage vjerne vladi u Sarajevu.

Tužilaštvo u Hagu

Tužilaštvo u Hagu povuklo je iz predmeta optužnicu, u procesu suđenja generalu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću kao i prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, u kojoj se navodi da napad u Ulici Vase Miskina nisu izvele srpske snage, odnosno da granatiranje nije izvršeno sa srpskih položaja.

Međutim, iako ovaj zločin ima izuzetnu težinu jer je bio direktan povod za uvođenje sankcija tadašnjoj Jugoslaviji, nakon poteza tužioca koji govori da napad nisu izvele srpske snage, Međunarodni sud u Hagu nije sprovodio dalju istragu o ovom zločinu, kako bi se pronašli istinski krivci i nalogodavci.

Izvori