Masakr u Senigalliji

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Tabla na mestu ubistva Vitelija i Oliverota

Masakr u Senigaliji (ital. Strage di Senigallia) je naziv kojim se u italijanskoj istoriografiji opisuje čistka koju je krajem 1502. godine proveo Čezare Bordžija, zapovednik papinske vojske te tako likvidirao zaveru koju su bili skovali njegovi potčinjeni.

Do nje je došlo kada su Senigaliju na Jadranu. Grad se predao, ali je guverner izjavio da će se predati samo Čezaru Bordžiji lično. Nakon što je Čezare stigao u Senigaliju, on je vrlo srdačno pozdravio zaverenike. To su bili Viteloco Viteli, Paolo i Frančesko Orsini i Oliveroto. Poziva ih da se sa njim sastanu u guvernerovoj palati. Kada su došli, Čezare naređuje njihovo hapšenje. Iste noći, 31. decembra 1502, naredio je da se Viteli i Oliveroto zadave. Paolo i Frančesko Orsini su zadržani u tamnici sve do 18. januara 1503, kada su pogubljeni i oni.

Paolo Đovio, biskup i letopisac je ovo pogubljenje četvorice nazvao najlepšom majstorijom (belissimo inaganno).

Luj XII je rekao da je ovo podvig dostojan slavnih dana Rima.