Masakr u Joševici

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Joševica na mapi Hrvatske
Joševica
Joševica

Pokolj u Joševici je bio ratni zločin kojeg su 16.12. 1991. počinile srpske postrojbe za vrijeme Rata u Hrvatskoj. Srpske su paravojne postrojbe ubile između 20[1] i 21 hrvatskog civila u Joševici[2] kod Gline, a najmlađa žrtva je imala petnaest godina.[3]. Nakon par tjedana su počinile još jedan pokolj, kada su ubile još 3 Hrvata, a ukupno su ubili 32 Joševičana od ukupno 150 koliko ih je prije rata živjelo u tom selu).[4]

Tijek događaja[uredi | uredi kod]

Prema Županijskom odvjetništvu u Sisku, koje je podiglo optužnicu za šestero Srba pred Županijskom sudu u Sisku, stavlja im se na teret da su kao pripadnici izviđačko-diverzantske grupe paravojne postrojbe tzv. "SAO Krajine" 16.12. 1991. upali u selo Joševica kod Gline, te usmrtili 21, a teško ranili jednu osobu. Istragom je utvrđeno da su ljude ubijali u kućama, gdje su ih zatekli, na krevetu, za stolom, na ulaznim vratima.[4] Ubijali su oružjem malog kalibra, s prigušivačima, hicima u glavu, u pravilu u potiljak ili u čelo. Išli su u osvetničkom pohodu redom od kuće do kuće i ubijali sve koje su zatekli, žene, djecu, starce, te razarali kuću po kuću.[4]

Prema optužnici, bila je to odmazda zbog akcije Hrvatske vojske kod Šišinca na Kupi 12. i 13.12. iste godine, kada su hrvatske postrojbe došle do ulaska u Glinu.

O tome zločinu sačuvano je mnoštvo dokumenata, čak i od srpske strane. Dan nakon pokolja, 17. 12. 1991. godine, uviđaj u Joševici obavili su istražni sudac Nikola Sužnjević, zapisničar Nada Rožić, kriminalistički tehničar Željko Simić, inspektor SJB Glina Dragiša Rebrača, te sudski medicinski vještak dr. Branislav Anđelković.[4]

U zapisniku stoji kako je sudski vještak Anđelković dao iskaz u kojem, između ostalog, spominje leš 65-godišnjeg muškarca ubijenog u krevetu, 70-godišnje i 91-godišnje starice ubijene strijeljanjem u glavu vatrenim oružjem iz neposredne blizine te 16-godišnjeg dječaka pogođenog u lice.[4]

Posljedice pokolja[uredi | uredi kod]

Nakon ovih zločina, u dolini rijeke Maje, u kojoj se nalazi pet sela, koja su većinski hrvatska (Dolnjaci, Joševica, Maja, Prijeka i Svračica) su se iselili gotovo svi Hrvati.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Yugoslavia – further reports of torture (str. 8). Amnesty International. March 1992. Arhivirano iz originala na datum 2012-12-25. Pristupljeno 08. 08. 2010. 
  2. „Sisak: Optužnice za ratni zločin”. B92. 12. 06. 2008.. Pristupljeno 08. 08. 2010. 
  3. http://www.documenta.hr/assets/files/objave/2011%2012/2011.12.16.-Glina.pdf Arhivirano 2016-03-06 na Wayback Machine-u Documenta] A press release on the occasion of the 20th anniversary of the crime in the area of Gornje Jame and Joševica, near Glina
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Mate Piškor (11. 06. 2008.). „Optužnica protiv šestorice državljana Srbije, ubojica iz Gline 1991.”. Slobodna Dalmacija. Arhivirano iz originala na datum 2011-10-09. Pristupljeno 08. 08. 2010.