Mango

Izvor: Wikipedia
Mango
Plodovi manga
Plodovi manga
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Angiospermae
Razred: Magnoliopsida
Red: Sapindales
Porodica: Anacardiaceae
Rod: Mangifera
Vrsta: Indica
Dvojno ime
'''Mangifera indica'''
L.
Područje života

Mango (Mangifera indica) je drvo i plod iz porodice Anacardiaceae iz roda roda Mangifera (Magovaca). Mango se uzgaja u brojnim tropskim i suptropskim krajevima.

Domovina manga je Indijski podkontinent, zapravo Assam i Burma.[1]

Mango je neraskidivo je povezan s folklornim i vjerskim običajima u Indiji. Plodovi i listovi manga koriste se za ukrašivanje svatova te javnih i religijskih ceremonija. I sam Buda je sjedio ispod drveta manga kad je doživio prosvjetljenje, pa se mango i danas koristi u mnogim obredima. [2]

Karakteristike[uredi - уреди]

Stablo manga je zimzeleno, naraste od 15 do 18 metara u visinu, i živi izuzetno dugo (do 300 godina). Listovi manga su duguljasti narastu do 30 cm, cvijetovi su mali, ružičasti i neobično mirisni, rastu u velikim bokorima. Poligamni su, odnosno neki imaju i prašnik i tučak, a drugi samo prašnik]]e. [2]

Zeleni Mango iz Filipina

Plodovi manga variraju kako veličinom tako i ostalim osobinama, najmanji nisu puno veći od šljiva, dok najveći mogu težiti od 1.8 do 2.3 kg. Oblik im varira od ovala, lopte, kruške do srcolike forme. Neki plodovi su jarko obojeni crvenom i žutom, dok su drugi jednolično zeleni. U sredini ploda je velika plosnata sjemenka, okružena sočnim mesom od žute do narančaste boje, vrlo prepoznatljivog okusa. [2]

Rascvjetalo stablo Manga

Postoji oko 35 vrsta i oko 500 podvrsta manga.

Stabla Manga ne zahtijevaju nikakvu posebnu zemlju, ali ukoliko je tlo dobro i suho stablo daje više plodova. Ukoliko raste na vlažnom tlu, oboljeva od gljivične bolesti antraknoze koja uništava cvijeće i mlade plodove. [2]

Mango se razmnožava presađivanjem ili kalemljenjem plemki na postojeća stabla. Po Aziji se prakticira relativno skup i zamoran postupak kalemljenja novih stabljika. Po Floridi su razvijene efikasnije metode kalemljenja plemki, koje se danas koriste u komercijalne svrhe. [2]

Rasprostranjenost[uredi - уреди]

Mango je oko 500. pne. prenesen je iz Indijskog podkontinenta u ostale dijelove tropske Azije. Vjerojatno se zbog teškoća u transportu sjemena (koji vrlo brzo propadnu), mangova stabla nisu dugo mogla presaditi po zapadnoj hemisferi, tek oko 1700., uspješno su zasađena prva stabla po Brazilu, a na Karibima tek oko 1740. [2]

Plod Manga (cijeli i razrezan)

Ime mango, po kojim je to voće danas poznato, izvedeno je iz tamilskog man-kay ili man-gay, kojeg su Portugalci čuli kao mango kad su se naselili u zapadnoj Indiji. [2]

Mango kao hrana[uredi - уреди]

Mango se najviše uzgaja za prehranu, ali se od njega proizvode sokovi i sirupi, a koristi se i kao začin, te kao sirovina za proizvodnju mirisa i boja.

Mango je bogat izvor vitamina A, C i D. [2]

Obilje antioksidansa iz svježeg manga djeluje povoljno u prehrani ljudi s problemima kardiovaskularnog sistema. Kako ima mnogo vlakana, koristan je ljudima s usporenom probavom.[3]

Stručnjaci iz američkog Instituta za agronomiju u Teksasu ustanovili su da mango može spriječiti ili čak zaustaviti rast nekih stanica raka.[4]

A mango tree in full bloom in Kerala, India
Najveći proizvođači manga 2008. - 2009.
Država Proizvodnja u milionima tona
 Indija
13.6
 Kina
4.2
 Tajland
2.5
 Indonezija
2.2
 Meksiko
1.9
 Pakistan
1.8
 Brazil
1.2
Ukupno po svijetu
34.9

Izvor Food And Agricultural Organization of United Nations: Economic And Social Department: The Statistical Division

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]