Manastir Ljubostinja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Ljubostinja (višeznačna odrednica).


Koordinate: 43° 39′ 5" SG Š, 20° 59′ 50" IGD

Manastir Ljubostinja
Manastir Ljubostinja
Ljubostinja
Osnovni podaci
Mesto: , Trstenik
 SRB
Vrsta spomenika: manastir
Vreme nastanka: XV vek
Tip spomenika: Spomenik kulture
Stepen zaštite:
Vlasnik: Republika Srbija
Nadležna ustanova za zaštitu:
Nadležna institucija
Sedište:
Adresa:
Internet strana: [http:// ]

Manastir Ljubostinja se nalazi u blizini Trstenika i 9 km severoistočno od Vrnjačke Banje. Smešten je u dolini male planinske reke (Ljubostinjska reka). To je zadužbina kneginje Milice. Posvećen je Uspenju presvete Bogorodice.

Istorija[uredi | uredi kod]

Manastir je građen od 1388. do 1405. godine. U Ljubostinji su sahranjene kneginja Milica, žena kneza Lazara i monahinja Jefimija, koje su se posle Kosovske bitke ovde zamonašile sa drugim udovicama srpskih vlastelina izginulih u bojevima na Marici i Kosovu polju.

Danas je Ljubostinja ženski manastir koji čuva i održava oko pedeset monahinja. Za vreme Kočine bune iz manastira Ljubostinje je narod pozvan na ustanak. Posle propasti bune, Turci su zapalili manastir da bi se osvetili Srbima. Tada je većina fresaka uništena. Takođe kada je manastir zapaljen otkrivena je tajna riznica koja je bila sakrivena u manastirskom zidu iza ikone u kojoj je kneginja Milica sakrila svoje blago. Među opljačkanim blagom nalazila se i kruna kneza Lazara koja se danas nalazi u Istanbulu. Manastir slavi 19. avgust, Preobraženje.

Arhitektura i slikarstvo[uredi | uredi kod]

Manastir Ljubostinja je trikonhalne osnove razvijenog tipa sa kupolom i pripratom. Zidan je pritesanim kamenom, dok su fasade premalterisane i islikane tako da imitiraju zidanje kamenom i opekom. Manastir je građen u Moravskom stilu. Graditelj je protomajstor Rade Borović, čije se ime nalazi na pragu prolaza iz priprate u naos. Živopis je samo delimično sačuvan, rađen je u dva navrata. U priprati se nalaze portreti kneza Lazara i kneginje Milice koje je načinio jeromonah Makarije. Od slikarskih dela sačuvana su još: „Veliki praznici“, „Stradanja“, „Čuda“... U crkvi se nalazi i veoma vredan ikonostas koji je 1822. godine oslikao Nikola Marković.

Galerija[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]