Manastir Jovana Bogoslova

Izvor: Wikipedia
Historijski centar Hore, manastir Jovana Bogoslova i Spilja Apokalipse na otoku Patmosu
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Chora di Patmos con il Monastero di San Giovanni "il teologo".JPG

 Grčka

Manastir Jovana Bogoslova na karti Grčka
Manastir Jovana Bogoslova
Manastir Jovana Bogoslova
Lokacija Manastira Jovana Bogoslova u Grčkoj
Registriran: 1999.(23. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, iv, vi
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Manastir Jovana Bogoslova (grčki: Μονή Αγίου Ιωάννου του Θεολόγου, Moní Ayíou Ioánnou tou Theológou) je manastir Grčke pravoslavne crkve na otoku Patmos, koji je 1999., zajedno sa Historijskim centrom grada Hora i Spiljom Apokalipse upisan je na UNESCO-vu Lista mjesta svjetske baštine u Evropi. [1]

Manastir je najznačajniji kulturni i religijski centar na otoku, koji doista dominira nad Patmosom pa je vidljiv sa svih strana otoka. [2]

Historija[uredi - уреди]

Još za Bizanta sredinom 4. vijeka, otočani su podigli Veliku kraljevsku baziliku, u slavu Apostola Ivana (Jovana Bogoslova). [3]On je po kršćanskoj tradiciji bio oko 95. prognan na Patmos, i tu je napisao posljednju knjigu Novog zavjeta Apokalipsu. [4] Tu baziliku su razorili Saraceni koji su između 6 i 8. vijeka često napadali otok.

Manastir iznad Chora

Monah Christodoulos bio je 1085 prisiljen zbog turskog pritiska napustiti svoj manastir u Maloj Aziji i pobjeći na otok Kos na kom je osnovao manastir. [3]Tamo je upoznao monaha Arseniosa Skinourisa koji ga je zamolio za pomoć da izgrade manastir Jovana Bogoslova na Patmosu. Oni su započeli graditi manastir 1101., nakon što su dobili odobrenje od bizantskog cara Aleksija I., koji je 1088. dao Christodoulosu i potpunu vlast nad Patmosom. Slava i bogatsvo manastira je rasla, pa se uz njega počelo izrastati naselje, tako da je krajem 12. vijeka ono postalo veliki trgovački centar, u toj trgovini sudjelovao je i manastir koji je imao vlastite brodove. [3]

Andreas Ritzos, Bogorodica na prijestolju (oko 1470.)

Manastir ima monumentalnu portu s teškim vratima do koje vodi puteljak popločen kamenčićima. Manastir ima veliko dobro uređeno dvorište, sa bunarom i bazenom za vodu u njegovom središtu. [2]Manastir je utvrđen visokim i debelim bedemima, bastionima i tornjevima, podignutim u bizantskom stilu. Na istočnoj strani manastira dominira luk s četiri zavoja, koji je oslikan brojnim freskama koja oslikavaju čuda koje izvršio sv. Jovan Bogoslov. Relikvije osnivača manastira čuvaju se u kapeli Agioi Apostoli, koja je podignuta 1603 . Monasi manastira održavaju vjersku službu u deset kapelica unutar manastira, od kojih je najipresivnija ona sa mramornim podom i impresivnim ikonostasom. [2]

Monasi Jovana Bogoslova posjetili su 1647. ruskog cara Alekseja I. i tom prilikom mu darovali dio relikvija sv. Lazara i kamen s Bogorodičinim likom za koji se vjeruje da je dar anđela iz vremena kada je sv. Jovan Bogoslov pisao svoja djela, on se od tada čuva u Uspenskoj sabornoj crkvi u Moskovskom Kremlju.

Do 18. vijeka u manastiru je živjelo na stotine monaha, a danas ih ima tek oko 40 koji obavljaju vjersku službu svaki dan od 3 do 6 sati. Manastirska slava je 8. maj dan Jovana Bogoslova kad se održava svečana misa crkvi. [2]

Manastirska biblioteka i muzej[uredi - уреди]

Manastirska biblioteka koju je osnovao sam Christodoulos, ima zbirku od 2000 svezaka, 13 000 historijskih dokumenata i 900 rukopisa, od kojih su 30 donacija koju su manastiru poklonili nasljednici Christodoulosa. [2]U biblioteci se čuva i zbirka Nikiforosa Laodikiasa, sa djelima crkvenih otaca, biografijma svetaca i ostalim religijskim djelima. [2]Pored teoloških djela ima i brojna filozofska autora kao što su Ksenofont, Sofoklo, Diodor sa Sicilije, Platon. Danas ima nekoliko hiljada knjiga iz modernih vremena.

Muzej koji se nalazi odmah do pekare čuva brojne vrijedne predmete, ikone, crkveno posuđe, relikvije i misna ruha. [2]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]