Manastir Dohijar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Manastir Dohijar

Manastir Dohijar (grč. Μονη Δοχειαρειου) je pravoslavni grčki muški manastir na Svetoj Gori, deseti u hijerarhiji manastira. 1990-te živelo je 32 monaha.

Manastir praznuje Sabor svetih arhangela Mihajla 8. novembra po julijanskom kalendaru, (21. novembar gregorijanski kalendar), kome je posvećen i manastriski hram.

Opis[uredi | uredi kod]

Manastir se nalazi na jugozapadnoj obali poluostrva Atos. Okružen je šumama, pašnjacima i vrtovima.

Istorija[uredi | uredi kod]

Ime Dohijar dolazi iz činjenice da je njen osnivač bio je iguman Jefrem Atonski, koji je bio monah Manastira Velike Lavre. Glavni hram manastira podigao je car Nićifor II Foka, drugi Sveti Atanasije Veliki i Jevtimije. Jevtimije je prvi izgradio crkvu i kelije na lokaciji pristaništa Dafni, a potom se povukao na sever, gde je podigao hram posvećenSvetom Nikoli.

U XIV veku manastir je obnovljen ktitorstvom cara Jovana Paleologa i srpskog kralja Stefana Dušana. U XVI veku manastir je obnovljen nakon turskog razaranja.

Arhitektura i relikvije[uredi | uredi kod]

  • Crkva Arhanđela, prvi hram na Svetoj Gori od mermera, na prelazu iz hrama u trpezariju su slike prva tri igumana.
  • Sa desne strane ulaza u trpezariju, u specijalno konstruisanoj kapeli je čudotvorna ikona Bogorodice Brzopomoćnice (grč. Γοργοεπεκοος), naliskana u X veku u vreme igumana Neofita.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]