Mallorca

Izvor: Wikipedia
Mallorca
Mallorca.jpg
Podaci
Arhipelag Baleari
Država  Španjolska
Površina 3.640.11 km²
Broj stanovnika 790.763

Mallorca je najveći otok u Španjolskoj. Nalazi se u Sredozemnom moru i dio je arhipelaga Balearskih otoka (katalonski: Illes Balears, španjolski: Islas Baleares). Kao i drugi Balearski otoci, Ibiza, Formentera i Menorca, otok je popularno turističko odredište. Od šezdesetih godina 20. stoljeća, postala je sinonim za masovni turizam. Ime potiče od latinskog insula maior, "veliki otok"; kasnije Maiorca. Glavni grad otoka, Palma de Mallorca, je također i glavni grad autonomne pokrajine Balearski otoci. Himna Mallorce je La Balangera.

Povijest[uredi - уреди]

Osnivanje Mallorce[uredi - уреди]

Mallorca je bila nastanjena od prapovijesnih vremena. Otkriveni su grobovi i tragovi naselja iz paleolitskog doba (6000. – 4000. pr. Kr.). Rimljani su je osvojili 123. godine pr. Kr. pod vodstvom Kvinta Cecilija Metela. Otok je pod rimskom vladavinom procvjeta, a u to vrijeme su osnovani gradovi Pollentia (Alcudia) i Palmaria (Palma de Mallorca). Na otoku je razvijana maslinarstvo i vinogradarstvo, a proizvdila se i sol. Mallorcanski vojnici su bili cijenjeni u rimskim legijama zbog svoje vojne vještine.

Vandali su opustošili otok 426., a pripojili su ga svome carstvu 465. godine Godine 534. Mallorcu je osvojio Bizant i upravljao njome kao dijelom provincije Sardinije. Pod bizantskom vlašću je podignut veći broj crkava. Ali od 707. otok su neprestano napadali muslimani iz Sjeverne Afrike.

Kalifat Cordoba je 902. godine osvaja Mallorcu, donijevši novo razdoblje prosperiteta otoku. Kad je kalifat bio na vrhuncu, Mauri su unaprijedili poljoprivredu navodnjavanjem, a razvili su i lokalne zanate. Pošto se kalifat 1015. raspao, započela je era opadanja. Mallorca je došla pod upravu vladara Denija, a od 1087. do 1114. bila je neovisna. Međutim, jedna ekspedicija iz Pise i Katalonije je 1114. osvojila otok i držala Palmu pod opsadom 8 mjeseci. Kad je grad pao, osvajači su se povukli, a zamijenili su ih Almoravidi iz Sjeverne Afrike, koji su vladali do 1203. godine. Almoravide je istjerala dinastija Almohada koji su vladali do 1229. Iskoristivši konfuziju i nerede, kralj Jakov I. Aragonski je izvršio invaziju sa 15.000 vojnika i 1.500 konja, i pripojio otok Aragonskoj kruni poslije tromjesečnog vojnog pohoda. Poslije smrti Jakova I. 1276. njegovi sinovi su podijelili kraljevstvo. Jakov II. postao je kralj nove Kraljevine Mallorce. Godine 1344. kralj Petar IV. Aragonsko osvojio je i vratio otok kruni. Od 1479. aragonska kruna se brakom između Fernanda Aragonskog i Izabele od Kastilje ujedninila sa Krunom Kastilje. U ranom 18. stoljeću, Rat za španjolsko naslijeđe okončan je ujedinjenjem španjolske monarhije. Godine 1716. Dekretom iz Nueva Plante, Mallorca je postala dio španjolske provincije Baleari, koja odgovara današnjim Balearskim otocima.

Palma[uredi - уреди]

Glavni grad Mallorce, Palma, osnovan je kao rimski logor nazvan Palamarija na ostacima talajotskog naselja. U burnoj povijseti grad su nekoliko puta pustošili Vandali u vrijeme pada Rimskog carstva. Kasnije ga osvaja Bizant, koloniziraju Mauri (koji su ga nazvali Medina Mayurqa), a konačno ga je ustanovio Jakov I. Osvajač. Godine 1983. Palma je postala glavni grad autonomne pokrajine Balearski otoci.

20. stoljeće i danas[uredi - уреди]

Od pedesetih godina 20. stoljeća uspon masovnog turizma radikalno je promijenio fizionomiju i grada i otoka, pretvorivši ga u privlačno središte za strane turiste i za radnike iz kontinentalne Španjolske. To je doprinijelo velikim promjenama u tradiciji, sociolingvističkoj mapi, urbanizaciji i kupovnoj moći. Zahvaljujući turizmu Palma je značajno napredovala. Godine 1960. Mallorca je imala 500.000 posjetitelja, dok je 1997. imala 6.739.700. Godine 2001., više od 19.200.000 putnika prošlo je kroz zračnu luku Son Sant Joan u Palmi, uz dodatnih 1,5 milijuna koji su došli morem.

U 21. stoljeću, plan urbanog razvoja, tzv. Pla Mirall ("Plan ogledalo"), privukao je veliki broj radnika imigranata izvan Europske unije, naročito iz Afrike i Južne Amerike. Lokalne novine Diario de Mallorca objavile su 14. studenog 2005. tvrdnje da je CIA koristila zračnu luku na otoku za program tajnog prijevoza osumnjičenih za terorizam.

Zemljopis[uredi - уреди]

Mallorca ima dvije planinske regije od kojih su obe dugačke oko 70 km. Oni se nalaze na sjeverozapadu (Serra de Tramuntana ili Tramuntana) i na istočnoj trećini otoka. Najviši vrh na Mallorci je Puig Major (1.445 m) na Serra de Tramuntani. Na njemu se nalazi vojno područje, a obližnji vrh Puig de Masanella je najviši dostupni vrh (1.364 m). Na sjeveroistočnoj obali nalaze se dva zaljeva: Badia de Pollença i veći Badia d'Alcúdia. Sjeverna obala je uglavnom strma i ima mnogo grebena. Središnje područja koja se širi oko Palme je plodna ravnica poznata kao Es Pla.

Klima je mediteranska, sa više padalina na Serra de Tramuntana. U ravnici su ljeta topla, zime umjerene do hladne, a najhladnije su na planini Tramuntai; u ovom dijelu otoka nisu neuobičajene snježne padaline tijekom zime.

Pored otoka se nalaze dva mala nenastanjena otoka: Cabrera (jugoistočno od Palme) i Dragonera (zapadno od Palme).

Uprava[uredi - уреди]

Općine na Mallorci

Otok je administrativno podjeljen na: