Makedonska akademija nauka i umetnosti

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Makedonska akademija nauka i umetnosti (MANU; mak. Македонската академија на науките и уметностите (МАНУ)), osnovana je 23. februara 1967.[1] godine. Njen prvi predsednik bio je Blaže Koneski. Sadašnji predsednik je Georgi Stardelov.

Članovi MANU biraju se svake tri godine. Od svog osnivanja do danas, MANU je imala ukupno 154 člana. Od trenutna 74 člana, 41 je redovni član, a 33 imaju status spoljnih saradnika. MANU zasad ima četiri počasna člana, a to su Kole Čašule, Josip Broz Tito, Edvard Kardelj i Boris Evgenovič Paton.

Naučni centri[uredi | uredi kod]

Makedonska akademija ima i pet naučnih centara:

  • Centar za genetsko inženjerstvo i biotehnologiju
  • Centar za energetiku, informatiku i materijale
  • Centar za područnu lingvistiku
  • Centar za leksikografska istraživanja
  • Centar za strateška istraživanja

Naučni odeli[uredi | uredi kod]

Unutar MANU funkcioniše pet odela:

  • Odel za lingvističke i literaturne nauke
  • Odel za socijalne nauke
  • Odel za matematičke i tehnološke nauke
  • Odel za biološke i medicinske nauke
  • Odel za umetnost

Predsednici MANU[uredi | uredi kod]

Međunarodna saradnja[uredi | uredi kod]

MANU je član CEN (Mreža akademija centralne i istočne Evrope) i SEEA (Akademije jugoistočne Evrope).

Publikacije[uredi | uredi kod]

MANU je do sada objavila oko 1.690 naučnih radova sa svih polja nauka i umetnosti.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Vojislav Ilić (1971). Živan Milisavac. ur. Jugoslovenski književni leksikon. Novi Sad (SAP Vojvodina, SR Srbija): Matica srpska. str. 293. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]