Magda Bošković

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Magda Bošković
RođenjeMagda Boskowitz
(1914-11-03)3. 11. 1914.
Osijek, Austro-Ugarska Monarhija
Smrtproljeće 1942. (dob 27)
Koncentracijski logor Stara Gradiška
Uzrok smrtiubijena tijekom Holokausta
NacionalnostJugoslavenka
EtnicitetŽidovka
DržavljanstvoKraljevina Jugoslavija
Alma materEkonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Politička partijaKPJ
RoditeljiDragutin i Ivanka (Janka) Bošković
RodbinaMaja Bošković-Stulli
(sestra)

Magda Bošković (rođena: Magda Boskowitz) (Osijek, 3. 11. 1914 - Koncentracijski logor Stara Gradiška, proljeće 1942), jugoslavenski borac za prava žena, članica Komunističke partije Jugoslavije i sudionica Narodnooslobodilačke borbe.

Biografija[uredi | uredi kod]

Magda Bošković je rođena 3. 11. 1914 u osječkoj židovskoj obitelji Dragutina i Ivanke (Janka) Bošković.[1] Otac joj je radio kao bankovni činovnik, a majka joj je bila kućanica. Bošković je odrasla uz mlađu sestru Maju, poznatu jugoslavensku i hrvatsku akademkinju. Godine 1923 Bošković je s obitelji preselila u Zagreb. U Zagrebu je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1932 Magda Bošković je bila među osnivačima marksističke grupe na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 1934 pristupila je Savezu komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) te je bila izabrana za člana odbora studenskog vijeća "Ženskog pokreta". Magda Bošković je upisivala jugoslavenske dobrovoljce koji su pristupali Međunarodnim brigadama tijekom Španjolskog građanskogi rata. Bila je i urednica tiskovina "Naše novine" i "Ženski svijet". Nakon završenog studija zaposlila se u pilani "Neuschloß, Schmidt und Marchetti" (kasnije "Našička d.d."). Radila je u Đurđenovcu, a kasnije u Zagrebu. Magda Bošković je diljem Hrvatske bila aktivna u "Pokretu za prava žena". Nakon okupacije Kraljevine Jugoslavije, pristupila je narodnooslobodilačkoj borbi. Bila je članica "Ženskog antifaštičkog fronta" u Hrvatskoj i članica vijeća u "Društvu za prosvjetu žena". Godine 1942 Magda Bošković je uhićena i pritvorena u zagrebačkom zatvoru na Savskoj cesti. Kasnije je deportirana u logor Stara Gradiška gdje su je u proljeće 1942 ubile ustaše.[2][3] Roditelji su joj također stradali za vrijeme Holokausta.[4][5] Od čitave obitelji rat je jedino preživjela njezina sestra.

Magda Bošković (desno) sa sestrom Majom nešto prije Drugog svjetskog rata.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Snješka Knežević, 2011, str. 83.
  2. Jaša Romano, 1980, str. 340.
  3. (en) Magda Boskovic. Stranica svjedočanstva Maja Bošković-Stulli (sestra). Yad Vashem. Preuzeto 10. 10. 2013.
  4. (en) Dragutin Boskovic. Stranica svjedočanstva Maja Bošković-Stulli (kći). Yad Vashem. Preuzeto 10. 10. 2013.
  5. (en) Ivanka Boskovic. Stranica svjedočanstva Maja Bošković-Stulli (kći). Yad Vashem. Preuzeto 10. 10. 2013.

Literatura[uredi | uredi kod]

Partizanska spomenica 1941. Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.
  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8
  • Romano, Jaša (1980). Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata, Beograd: Jevrejski Istorijski Muzej, Saveza jevrejskih opština Jugoslavije.
  • Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj, Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9