Mađarska abeceda
Mađarska abeceda je varijanta latinične abecede koju koristi mađarski jezik. Ima 44 slova, ako ubrajamo i specijalne ligamente x, y, q, i w, koji nisu integralni deo pisanog jezika, ali se koriste u skladu sa arhaičnim načelom mađarskog pravopisa.
Slova[uredi | uredi kod]
Slova Mađarske abecede su (po svom abecednom redu):
| Redni broj | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Slovo | A a | Á á | B b | C c | Cs cs | D d | Dz dz | Dzs dzs | E e | É é | F f | G g | Gy gy | H h | I i | Í í | J j | K k | L l | Ly ly | M m | N n |
| Transkripcija | - | A a | B b | C c | Č č | D d | Dz dz | DŽ dž | E e | - | F f | G g | Đ đ | H h | I i | dugo I i | J j | K k | L l | LJ lj ili J j | M m | N n |
| Redni broj | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 36 | 37 | 38 | 39 | 40 | 41 | 42 | 43 |
44 |
| Slovo | Ny ny | O o | Ó ó | Ö ö | Ő ő | P p | Q q | R r | S s | Sz sz | T t | Ty ty | U u | Ú ú | Ü ü | Ű ű | V v | X x | Y y | W w | Z z | Zs zs |
| Transkripcija | NJ nj | O o | dugo O o | - | - | P p | ku | R r | Š š | S s | T t | Ć ć | U u | dugo U u | - | - | V v | iks | J j ili I i | V v | Z z | Ž ž |
Samoglasnici[uredi | uredi kod]
Mađarska abeceda sadrži 14 samoglasnika, koji čine 7 parova samoglasnika, kratke i duge varijante istog zvuka.
| Kratki | A a | E e | I i | O o | Ö ö | U u | Ü ü |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dugi | Á á | É é | Í í | Ó ó | Ő ő | Ú ú | Ű ű |
Suglasnici[uredi | uredi kod]
Najvažnija činjenica u vezi sa suglasnicima mađarske abecede jeste da se slovo S čita kao Š. Slovo koje predstavlja zvuk s je Sz.
Višečlani suglasnici[uredi | uredi kod]
Među suglasnicima mađarske abecede, postoje višesložna slova nastala kombinacijom više (dva ili tri) latiničnih slova. Ona su: Cs, Dz, Dzs, Gy, Ly, Ny, Sz, Ty, i Zs. Ona su nastala "stapanjem" dva ili čak tri slova latinice, i tako se dobija "izvedeno" slovo. Recimo, slovo Cs nastaje kada se osnovni zvuk c kombinuje sa zvukom s. Jotaizmi su predstavljeni pomoću slova y koje se pridodaje originalnom slovu, slično dodavanju j u srpskohrvatskoj latinici. Takva slova su: Gy, Ly, Ny, i Ty. Postoje razlike u izgovoru Đ i mađarskog slova Gy, zato je i razumljivo da se u mađarskom taj zvuk smatra jotaizmom od g, a ne od d. Višečlani samoglasnici ne postoje.
Izvori[uredi | uredi kod]
Magyar Tudományos Akadémia: A magyar helyesírás szabályai; tizenegyedik kiadás, 1984; tizenegyedik (példaanyagában átdolgozott) lenyomat, 1994; Akadémiai Kiadó, Budapest; ISBN 963-05-6810-1
U prevodu: Mađarska akademija nauka: Pravila mađarskog pravopisa; jedanaesto izdanje, 1984; jedanaesto (u sastavu primera prerađeno) štampanje, 1994; Akademska izdavačka kuća, Budimpešta.