Likaonija

Drevna regija Anadolije Likaonija
Lokacija	Jugoistočna Anadolija
Država postojala:	Polun-nezavisna do cca. 200. pne.
Rimska provincija	Kapadokija

U antičkoj geografiji Likaonija (antgrč. Λυκαονία [Lykaonía], lat. Lycaonia) je označavala veliku oblast u unutrašnjosti Male Azije, sjeverno od Taurskg gorja. Na istoku se graničila s Kapadokijom, na sjeveru sa Galatijom, na zapadu s Frigijom i Pisidijom, dok se na jugu pružala do Taurskog gorja, gdje se graničila sa zemljom u antičko doba zvanom Kilikija a u bizantsko doba Isaurija; njene granice su se razlikovale s obzirom na period. Ime joj ne spominje Herodot, ali he zato spominje Ksenofont kao mjesto kroz koje je prošao Kir Mlađi na svom pohodu prema Aziji. Ksenofont također spominje Ikonij kao posjednji grad Frigije; a u Djelima 14:6 se navodi kako Pavao, nakon napuštanja Ikonija, prešao granicu i došao u grad Listra u Likaoniji. Klaudije Ptolemej, pak, navodi Likaoniju kao dio Kapadokije, s kojom su je Rimljani spojili u administrativnu cjelinu; dvije zemlje, pak razlikuju Strabon i drugi autori.

Izvori[uredi | uredi kod]

Sir W. M. Ramsay, Historical Geography of Asia Minor (1890), Historical Commentary on Galatians (1899) and Cities of St Paul (1907)
An article on the topography in the Jahreshefte des Oesterr. Archaeolog. Instituts, 194 (Beiblatt) pp. 57-132.

p r u Historijske regije Anadolije
Eolida • Kapadokija • Karija • Kilikija • Bitinija • Galatija • Jonija • Likaonija • Likija • Lidija • Mizija • Pamfilija • Paflagonija • Frigija • Pisidija • Pont • Troada

p r u Rimske provincije (120. g.)
	Achaea • Aegyptus • Africa • Alpes Cottiae • Alpes Maritimae • Alpes Poenninae • Arabia Petraea • Armenia Inferior • Asia • Assyria • Bithynia • Britannia • Cappadocia • Cilicia • Commagene • Corsica et Sardinia • Creta et Cyrenaica • Cyprus • Dacia • Dalmatia • Epirus • Galatia • Gallia Aquitania • Gallia Belgica • Gallia Lugdunensis • Gallia Narbonensis • Germania Inferior • Germania Superior • Hispania Baetica • Hispania Lusitania • Hispania Tarraconensis • Italia • Iudaea • Lycaonia • Lycia • Macedonia • Mauretania Caesariensis • Mauretania Tingitana • Moesia • Noricum • Osroene • Pannonia • Pamphylia • Pisidia • Pontus • Raetia • Sicilia • Sophene • Syria • Thracia

p • r • u Kasne rimske provincije
Zapadno Carstrvo (395–476)
Pretorijanska prefektura Galija	Dijeceza Galija: Lugdunensis I \| Lugdunensis II \| Lugdunensis III \| Lugdunensis IV \| Belgica I \| Belgica II \| Germania I \| Germania II \| Alpes Poeninae et Graiae \| Maxima Sequanorum Dijeceza Vienne (kasnije Septem Provinciae): Viennensis \| Alpes Maritimae \| Aquitanica I \| Aquitanica II \| Novempopulana \| Narbonensis I \| Narbonensis II Dijeceza Španija: Baetica \| Baleares \| Carthaginensis \| Tarraconensis \| Gallaecia \| Lusitania \| Mauretania Tingitana Dijeceza Britanija: Britannia I \| Britannia II \| Flavia Caesariensis \| Maxima Caesariensis \| Valentia (369)
Pretorijanska prefektura Italija	Dijeceza Suburbikanska Italija: Apulia et Calabria \| Bruttia et Lucania \| Campania \| Picenum Suburbicarium \| Samnium \| Tuscania et Umbria \| Valeria \| Sicilia \| Sardinia \| Corsica Dijeceza Anorijanska Italija: Liguria et Aemilia \| Flaminia et Picenum Annonarium \| Venetia et Istria \| Alpes Cottiae \| Raetia I \| Raetia II Dijeceza Afrika^†: Africa proconsularis (Zeugitana) \| Byzacena \| Mauretania Caesariensis \| Mauretania Sitifensis \| Numidia Cirtensis \| Numidia Militiana \| Tripolitania Dijeceza Panonija (kasnije Illyricum): Dalmatia \| Noricum mediterraneum \| Noricum ripense \| Pannonia I \| Pannonia II \| Savia \| Valeria ripensis
Istočno Carstvo (395–cca. 640)
Pretorijanska prefektura Ilirik	Dijeceza Dacia: Dacia mediterranea \| Dacia ripensis \| Moesia I \| Praevalitana \| Dardania Diocese of Macedonia: Achaea \| Epirus vetus \| Epirus nova \| Macedonia I \| Macedonia II Salutaris \| Thessalia \| Creta
Pretorijanska prefektura Istok	Dijeceza Trakija: Europa \| Thracia \| Haemimontus \| Rhodope \| Moesia II^§ \| Scythia^§ Dijeceza Azija: Asia \| Hellespontus \| Pamphylia \| Caria^§ \| Lydia \| Lycia \| Lycaonia (370) \| Pisidia \| Phrygia Pacatiana \| Phrygia Salutaria \| Insulae^§ Dijeceza Pont*: Bithynia \| Galatia I \| Galatia II Salutaris* \| Paphlagonia* \| Honorias* \| Cappadocia I* \| Cappadocia II* \| Helenopontus* \| Pontus Polemoniacus* \| Armenia I* \| Armenia II* \| Armenia Maior* \| Armenske satrapije* \| Armenia III (536) \| Armenia IV (536) Dijeceza Istok: Cilicia I \| Cilicia II \| Isauria \| Cyprus^§ \| Syria I \| Syria II Salutaris \| Syria Euphratensis \| Osroene \| Mesopotamia \| Phoenice \| Phoenice Libanensis \| Palaestina I \| Palaestina II \| Palaestina III Salutaris \| Arabia \| Theodorias (530s) Dijeceza Egipat: Ægyptus I \| Ægyptus II \| Augustamnica I \| Augustamnica II \| Arcadia Ægypti \| Thebais Superior \| Thebais Inferior \| Libya Superior \| Libya Inferior
Ostale teritorije	Taurica \| Lazica (532/562) \| Spania (552)
Napomene	Reforma provincijske administracije koju je prveo Dioklecijan, cva. 293. Pretorijanske prefekture ustanovljene nakon smrti Konstantina I. Carstvo trajno podijeljeno akon 395. Egzarhati Ravenna i Afrika ustanovljeni nakon 584. Provincije zamijenjene sistemom tema, cva. 680. * pogođena (modificiranih granica/ukinuta/preimenovana) Justinijanovom administrativnom reorganizacijom 534-536 ^† ponovno uspostavljena nakon što ju je ukinulo Istočno Carstvo 534, kao posebna pretorijanska prefektura Afrika ^§ uključena u Quaestura exercitus godine 536.

Izvori[uredi | uredi kod]

Navigacija

Pretraga