Lutka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ukoliko ste tražili pojam iz biologije, vidite članak Lutka (biologija).
Francuska lutka iz 1870ih

Lutka je igračka napravljena u obliku ljudi. Lutke se osim za zabavu dece, koriste i u krojačkom zanatu kao modeli, a česte su i u izlozima radnji za prodaju odevnih predmeta. Takođe, postoje i lutke koje se koriste za obučavanje iz poznavanja prve pomoći, za testiranje automobila prilikom sudara, a neke se koriste i u filmovima; posebno u opasnim scenama u kojima nije moguće da glume ljudi. Postoje i posebne seksi lutke koje se prodaju kao seksualna pomagala u specijalizovanim prodavnicama. Ipak, u ljudskoj istoriji, lutke su se najpre pojavile kao igračke.

Istorija[uredi | uredi kod]

Smatra se da su se prve lutke pojavile još u zajednicama praistorijskih ljudi, tako da prapostojbina lutaka i uopšte igračaka ne postoji. U praistoriji odrasli su devojčicama pravili lutke od pečene zemlje.[1] Tadašnje lutke su bile i od komada drveta sa čvorom koji je predstavljao glavu. Danas se zna da su devojčice u Indiji i Persiji takođe imale lutke, kao i male Indijanke.[2] Najstarije igračke ikad nađene u Egiptu jesu između ostalih i lutke. Kao i druge igračke pravljene su od drveta i gline.[1]

U staroj Grčkoj i starom Rimu lutke su korišćene u verskim obredima; devojke koje su bile stasale za udaju, posvećivale su lutke svojim boginjama, kao što su Venera i Dijana.[3]

Proizvodnja lutaka traje već stotinama godina. Nemački grad Nirnberg je postao važan centar ove industrije tokom 15. veka i dugo je uspeo da zadrži svoj status. Lutke koje su se proizvodile u Nemačkoj tokom naredna četiri veka danas postižu veliku vrednost među kolekcionarima.[3]

Lutke danas[uredi | uredi kod]

Današnje lutke se najčešće proizvode od livene plastike i vinila. Toliko su usavršene da nekima od njih mogu da se pokreću udovi, a neke se i same pokreću ili izgovaraju neke rečenice. Neke od lutaka mogu i da se jednostavnim potezima „tranformišu“ u neku drugu igračku. Mnoge lutke se danas prodaju uz mnoštvo propratnih igračaka: odeće za lutku, lutkine kućne ljubimce, vozila za nju, oružje ili već nekih drugih, u zavisnosti od same lutke, kao i toga kome je namenjena, jer se danas i dečaci igraju lutkama. Najprodavanija lutka, pa i igračka uopšte, svih vremena je Barbi.[3]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Mondo: „Igračke kroz vekove“[mrtav link], Pristupljeno 11. 4. 2013.
  2. Glas javnosti: Zanimljivosti, Pristupljeno 11. 4. 2013.
  3. 3,0 3,1 3,2 Dipre, B. & Voral, M. 2007. Oksford školska enciklopedija. Knjiga-komerc: Beograd. ISBN 978-86-7712-197-6.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Die Puppenwelt. Eine neue Bilderlust für kleine Mädchen. Zeh, Nürnberg 1844 (Digitalisat).
  • Georgine Anka, Ursula Gauder: Die deutsche Puppenindustrie. 1815–1940. Verlag Puppen und Spielzeug, Stuttgart 1978, ISBN 3-9800172-0-6.
  • Manfred Bachmann, Claus Hansmann: Das große Puppenbuch. 6. veränderte Auflage. Edition Leipzig, Leipzig 1991, ISBN 3-361-00381-4.
  • Max von Boehn: Puppen und Puppenspiele, Bruckmann, München 1929 (2 Bände).
  • Ursula Brecht: Kostbare Puppen. Kunstverlag Weingarten, Weingarten 2004, ISBN 3-8170-1026-5 (Bildband).
  • Jürgen und Marianne Cieslik: Cieslik's Lexikon der deutschen Puppenindustrie. 2. überarbeitete Auflage. Cieslik, Jülich 1984, ISBN 3-921844-20-7.
  • Jürgen und Marianne Cieslik: Das große Schildkröt-Buch Celluloidpuppen von 1896 bis 1956. 2. überarbeitete Auflage. Cieslik, Duisburg 2004, ISBN 3-87463-378-0.
  • Jürgen und Marianne Cieslik: Puppen – Europäische Puppen 1800–1930. Reihe Antiquitäten International. Mosaik Verlag, München 1979, ISBN 3-570-05837-9.
  • Gloria Ehret, Ulrike Heuss-Gräfenhahn, Maria-Anna Kopp: Puppen. Mit Freude sammeln. Bechtermünz, Augsburg 2001, ISBN 3-8289-0784-9 (Neuausgabe des Battenberg-Antiquätenkatalogs Puppen).
  • Caroline Goodfellow: Das große Buch der Puppen. Über 400 Puppen aus zwei Jahrhunderten. Orbis, München 1998, ISBN 3-572-00900-6.
  • Thomas Reinecke (Autor), Martin Hoppe (Bearb.): Unikate und Kostbarkeiten aus Waltershausen. Musterbücher, Musterblätter, Puppen und Spielzeug. Hessisches Puppenmuseum, Hanau 1999, ISBN 3-9804785-10-7 Uneseni ISBN nije važeći., Veränderter Auszug auch als Sonderdruck: Thomas Reinecke: Zur Geschichte der Waltershäuser Puppen- und Spielzeugindustrie. Museum Schloss Tenneberg, Waltershausen 1999.
  • Marco Tosa: Puppen. Spielzeug, Kunstwerk, Sammelobjekt. Orbis, München 1997, ISBN 3-572-00829-8.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]