Lujo Margetić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Lujo Margetić (Donja Stubica, 18. X. 1920. - Rijeka, 17. V. 2010.) bio je hrvatski povjesničar, akademik i prof. na rijerčkom Pravnom fakultetu..

Život[uredi | uredi kod]

Iako rođen u Hrvatskom Zagorju, Lujo Margetić bio je podrijetlom Primorac. Otac Tito bio je porijeklom s Grobnišćine, a majka Zora Turina iz Bakarca.[1]

U Zagrebu je završio Prvu klasičnu gimnaziju te, 1945. g., Pravni fakultet na kojem je i doktorirao 1946. godine.[2][3][4]

Sudjelovao je u Narodno-oslobodilačkom pokretu u Primorju.[5]

Nakon doktorata je radio u Ministarstvu industrije NR Hrvatske u Zagrebu, a 1948. g. seli u Rijeku gdje radi u Općini Rijeka, a potom u "Elektroprimorju".[6]

Umro je u Rijeci 17. maja 2010. godine u 90-oj godini.[2]

Akademska karijera[uredi | uredi kod]

Prvi znanstveni rad, Pravo u Hesiodovu epu Erga hai hemerai, objavio je 1962. g. u uglednom skopskom časopisu Živa antika.[7]

Od 1975. g. je docent "Rimskog prava" na Pravnom fakultetu Riječkog sveučilišta. Nakon toga postaje nositelj kolegija "Rimsko pravo", "Opća povijest države i prava", a zatim i "Povijest države i prava naroda Jugoslavije". Zvanje izvanrednog profesora stekao je 1977. g., a 1980. g. redovitog. 1995. g. dobio je zvanje profesora emeritusa.[8] Umirovljen je 1989. g., ali je i dalje aktivno proučavao i pisao.

Izvanredni član JAZU-a postaje 1986. g., a od 1991. g. punopravni član tzv. HAZU-a.[3][8]

Bibliografija[uredi | uredi kod]

Bavio se prvenstveno hrvatskom srednjovjekovnom pravnom poviješću, na koju tematiku se odnosi oko dvije trećine njegovih djela. Preostala trećina radova odnosi se na pravnu povijest starog vijeka, tj. grčko, rimsko i bizantsko pravo. Autor je velikog broja radova o povijesti Rijeke i Kvarnera. Sveukupno je objavio oko 60 knjiga, 5 skripata i 410 članaka, rasprava i prikaza na hrvatskom i stranim jezicima.[2][9]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kod]

Dobitnik je nagrade za životno djelo Grada Rijeke 1991. i Državne nagrade za životno djelo 1998. godine.[2]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. „Novosti Pravnog fakulteta u Rijeci”. Arhivirano iz originala na datum 2011-11-21. Pristupljeno 2010-05-19. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Dnevne novine "Novi list" o Luji Margetiću[mrtav link]
  3. 3,0 3,1 Kratka biografija na Web stranici HAZU
  4. „Novosti Pravnog fakulteta u Rijeci”. Arhivirano iz originala na datum 2011-11-21. Pristupljeno 2010-05-19. 
  5. „Novosti Pravnog fakulteta u Rijeci”. Arhivirano iz originala na datum 2011-11-21. Pristupljeno 2010-05-19. 
  6. „Novosti Pravnog fakulteta u Rijeci”. Arhivirano iz originala na datum 2011-11-21. Pristupljeno 2010-05-19. 
  7. „Novosti Pravnog fakulteta u Rijeci”. Arhivirano iz originala na datum 2011-11-21. Pristupljeno 2010-05-19. 
  8. 8,0 8,1 „Biografija Luje Margetića na službenim stranicama Pravnog fakulteta u Rijeci”. Arhivirano iz originala na datum 2011-04-04. Pristupljeno 2010-05-19. 
  9. Bibliografija Luje Margetića

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]