Lubin (riba)
 Ovo je glavno značenje pojma Lubin (riba). Za druga značenja, v. Lubin (riba) (razvrstavanje). |
| Lubin | |
|---|---|
| |
| Lubin (Dicentrarchus labrax) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Potkoljeno: | Vertebrata |
| Infrakoljeno: | Gnathostomata |
| Nadrazred: | Osteichthyes |
| Razred: | Actinopterygii |
| Red: | Percomorphi (Perciformes) |
| Porodica: | Moronidae |
| Rod: | Dicentrarchus |
| Vrsta: | D. labrax |
| Dvojni naziv | |
| Dicentrarchus labrax Line, 1758. | |
| Sinonimi | |
|
Centropomus lupus | |
Lubin (lat. Dicentrarchus labrax), pripada obitelji lubina (Moronidae). Uz hrvatsku obalu Jadrana dobio je tridesetak sličnih i različitih imena. Najrasprostranjeniji naziv je lubin, riječ latinskog porijekla koja vuče korijen iz riječi lupus, što znači vuk. Od češćih imena pojavljuju se agač, brancin, dut, luben, smudut, morski grgeč i dr.
Nraste do 1 metar duljine, i dostigne težinu od 14 kg. Po svom izgledu lubin odaje da je grabežljivac. Čvrste je građe, robustan, ali istovremeno izdužene i elegantne linije tijela. Pliva vrlo brzo. Glava mu je srednje veličine, s nerazmjerno velikim ustima. Na kojima je donja usna blago isturena. Lubin nema velike zube, ali su brojni i jako oštri. Na škržnom poklopcu ima nekoliko jakih bodlji. Tijelo lubina pokriveno je malim ljuskama, svijetle je olovnosive boje što postrance prelazi u sivosrebrnastu, a dolje u srebrnsto bijelu. Iznad škržnog poklopca na tijelu ima crnkastu mrlju. Mladi, a iznimno i odrasli, su gore i postrance crno istočkani.
Nalazimo ga uzduž čitave jadranske obale i to na svakoj vrsti dna, u mutnom, bočatom i bistrom, slanom moru. Najčešće ga pronalazimo oko ušća rijeka i uvala gdje se osječa nazočnost slatke vode in podmorskih izvora. Obitava u blizini obale, pretežno na malim dubinama od 2 do 5 metara, iako zna zaći i do 80 metara u dubinu. Zalazi i duboko u riječne tokove. Vrlo je grabežljiv, radoznao i proždrljiv. Hrani se svim i svačim i nije nimalo izbirljiv. Po prirodi je mesožder i najrađe jede kozice, mlade ciple, jeguljice, gavune i olige. Ali ako je nestašica uobičajene mu hrane, lubin će posegnuti i za algama. Isto tako je poznat kao vrlo lukava i oprezna riba. Živi u malim skupinama ili pojedinačno. U vrijeme mriješćenja sakuplja se u jata. Mrijesti se krajem jeseni i u prvoj polovici zime.
Najpoznatija lovišta su izvan zapadne Istre, Novigradsko more, vode oko sjevernojadranskih otoka (Silba, Olib i Pag), Šibenski zaljev s Prokljanom, okolica Splita te ušće Neretve. Meso mu je odlična okusa i vrlo je traženo.
Osim u Jadranskom moru, naselja lubina nalaze se uz čitavu obalu Mediterana do istočnih obala Atlantika i sve do obala Sjevernog i Baltičkog mora. Posebno je čest uz obale Engleske i Irske.
Izvori[uredi | uredi kod]
- Aldo Ivanišević, Sportski ribolov na moru, Zagreb: Mladost, 1987. ISBN 86-05-00152-6
- Neven Milišić, Sva riba Jadranskoga mora (prvi dio), Split: Marijan tisak, 2007. ISBN 978-953-214-406-2 (sv. 1)
 | U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Lubin |
 | Wikivrste imaju podatke o: Lubin |
