Ljiljana Crepajac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ljiljana Crepajac
Rođenje1931
Beograd
Smrt2018
Zanimanjefilolog, classical scholar

Ljiljana Crepajac (14.9.1931. - 6.9.2018.)[1] srpski klasični filolog i prevodilac, redovni profesor (od 1987) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Predavala je Istorijsku gramatiku grčkog jezika. Bila je upravnik Odeljenja za klasične nauke (od 1994). Studije klasične filologije otpočela 1950. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, tu je diplomirala i doktorirala, a na Univerzitetu u Kopenhagenu magistrirala. Na Odeljenju za klasične nauke profesori su joj bili Miloš N. Đurić, Milan Budimir i Anica Savić Rebac. Govorila je engleski, nemački, ruski, italijanski i francuski jezik, te tečno znala latinski i grčki.

Delo[uredi | uredi kod]

  • O prefiksalnom a u klasičnim jezicima, doktorska disertacija (1973);
  • Στοιξεια ελληνικα: osnovi grčke glotologije s Milanom Budimirom (prvo izdanje: Beograd, 1967; poslednje, peto izdanje: Beograd, 1997);
  • O dvema inversnim indoevropskim leksičkim grupama, u Zbornik Filozofskog fakulteta, 7, 1963.
  • Uz istoriju grčkog pluskvamperfekta, Beograd, 1970.
  • Lat. pio grč. τι(ν)ω, srpskohrv. kajati, Skoplje, 1971.
  • Iz helenske glotologije s Milanom Budimirom, Beograd, 1976.
  • Primarne sinestesije u indoevropskom, u Zbornik Filozofskog fakulteta, 10, 1968.
  • Indoeuropäische Gutturale im Griechischen und mykenische Zeugnisse, u Tractata Mycenaea. Proceedings of the Eighth International Colloquium on Mycenaean Studies, Held in Ohrid (15-20 September 1985), Skoplje, 1987.
  • Zur Etymologie von griechischen σίδαρος und (σ)μύδρος u Zeitschrift fur vergleichende Sprachforschung, 80, (1966)
  • Pelastička teorija Milana Budimira, u Saecula confluentia: zbornik radova sa naučnog skupa posvećenog 120–godišnjici nastave klasične filologije na Beogradskom univerzitetu, Beograd, 2004.

Izvori[uredi | uredi kod]