Lise Meitner

Izvor: Wikipedia
Lise Meitner
Lise Meitner12.jpg
Rođenje 7./17. studenog 1878.
Austrija Beč, Austrija
Smrt 27. listopada 1968.
Engleska Cambridge, Engleska
Prebivalište  Austrija
 Njemačka
 Švedska
 Ujedinjeno Kraljevstvo
Državljanstvo Austro-Ugarska austro-ugarsko (do 1919.)
Austrija austrijsko (1919. - 1949.)
Švedska švedsko (od 1949.)
Polje fizika
Institucija Institut Cara Wilhelma
Sveučilište u Berlinu
Alma mater Sveučilište u Beču
Akademski mentor Ludwig Boltzmann
Istaknuti studenti Arnold Flammersfeld
Kan-Chang Vang
Nikolaus Riehl
Poznat po nuklearna fisija
Istaknute nagrade Medalja Maxa Plancka (1949.)
Nagrada Enrica Fermija (1966.)
Njezin nečak bio je Otto Robert Frisch, dok joj je otac bio Philipp Meitner.

Lise Meitner (Beč, 7./17. studenog 1878. – Cambridge, 27. listopada 1968.) je austrijska fizičarka koja je proučavala radioaktivnost i nuklearnu fiziku. Kemijski element 109 meitnerij nazvan je u njezinu čast.

Rođena je kao 8 dijete u židovskoj obitelji u Beču. Unatoč protivljenju njezinih roditelja, išla je na bečko sveučilište i studirala znanost. Tu ju je podučavao istaknuti fizičar Ludwig Boltzmann. A 1905. godine postala je prva žena na sveučilištu koja je dobila diplomu iz fizike. Kasnije ide u Berlin da bi učila zajedno sa Planckom i radila sa Hahnom. Godine 1918. Otkriva jedini dugovječni izotop elementa protaktinija.

Nakon otkrivanja neutrona došlo je do pitanja mogu li se umjetno stvoriti elementi teži od uranija. Tada je počela znanstvena utrka između Rutherforda u Britaniji, Irene Joliot-Curie u Francuskoj, Fermija u Italiji i Meitner-Hahn ekipe u Berlinu. Tada se mislilo da bi to otkriće moglo otkrivaču donijeti Nobela, no tada još nitko nije vjerovao da bi se to moglo iskoristiti u izgradnji nuklearnih oružja.

Iako je i Lise zajedno sa Hahnom radila na projektu nuklearne fisije, samo je Hahn dobio Nobelovu nagradu za kemiju 1944. godine. Unatoč širem mišljenju publike da je i Lise trebala dijeliti nagradu sa njim. Ona je fizikalna objašnjenja o fisiji objavila zajedno sa svojim nećakom.

Pošto su se ta saznanja mogla iskoristiti za izradu bombe, a bila su u nacisitičkim rukama, fizičari Leo Szilard, Edward Teller, i Eugene Wigner su stupili u akciju i nagovorili Einsteina da napiše pismo upozorenja tadašnjem predsjedniku Rooseveltu. To je dovelo do osnivanja projekta Manhattan. Lise je na to odgovorila:

Ne želim imati ništa s bombom!.

Veze[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]