Lincoln (film, 2012)

Izvor: Wikipedia
Lincoln

Kino- poster
Režija Steven Spielberg
Producent Steven Spielberg
Kathleen Kennedy
Scenario Tony Kushner
Predložak Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln autor:
Doris Kearns Goodwin
Uloge Daniel Day-Lewis
Sally Field
David Strathairn
Joseph Gordon-Levitt
James Spader
Hal Holbrook
Tommy Lee Jones
Muzika John Williams
Fotografija Janusz Kamiński
Studio DreamWorks Studios
Reliance Entertainment
Participant Media
Amblin Entertainment
The Kennedy/Marshall Company
Distribucija Touchstone Pictures
(SAD)
20th Century Fox
(međunarodni)
Datum(i) premijere 8. oktobar 2012 (2012-10-08) (Njujorški filmski festival)
9. novembar 2012 (2012-11-09) (SAD)
Trajanje 150 min.[1]
Zemlja  SAD
Jezik engleski
Budžet 65 mil. $[2]
Bruto prihod 244.818.000 $[2]
Lincoln na Internet Movie Database

Lincoln (eng. Lincoln) je istorijska filmska drama Stevena Spielberga iz 2012., snimljena po scenariju Tonyja Kushnera. Film prikazuje poslednja četiri meseca Lincolnova života, kao i njegove napore da Trinaesti amandman, o ukidanju ropstva, uđe u Predstavnički dom 1865. godine. U ulozi Abrahama Lincolna je Daniel Day-Lewis, dok njegovu ženu, Mary Todd Lincoln, igra Sally Field.

Lincoln je naišao na odličan prijem kod filmskih kritičara, a ostvario je i znatan uspeh na bioskopskim blagajnama. Osvojio je dva Oscara - za najboljeg glavnog glumca (Day-Lewis) i za scenografiju, a bio je nominiran za njih dvanaest, između ostalih i za Oskare za najbolji film, najboljeg redatelja (Spielberg), najbolju sporednu glumicu (Fieldova) i najboljeg sporednog glumca (Lee Jones). Američki filmski institut je film svrstao među 10 najboljih filmova godine.[3]

Radnja[uredi - уреди]

Američki građanski rat je potkraj 1864./početkom 1865. pred završetkom. Konfederacijske države su toliko oslabljene da su odlučile krenuti sa pregovorima o predaji. Predsjednik Abraham Lincoln, koji je nedavno ponovno izabran, je uzeo zadaću zabraniti ropstvo ustavom. Senat je taj amandman odobrio još u travnju 1864. Kako bi se to potvrdilo, potrebna je dvotrećinska većina u predstavničkom domu. Međutim, upravo tu, ali i unutar vlastitog kabineta, Lincoln nailazi na žestoki otpor. U predstavničkom domu još uvijek vladaju rasističke predrasude, dok su u kabinetu ljudi spremni zadržati ropstvo samo da bi se rat što brže završio. Lincoln i njegovi pomoćnici pokušavaju raznim mjerama preokrenuti takve stavove kako bi stekli što više glasova za ukidanje ropstva, katkad čak i pritajenim potkupljivanjem.

Pritom se prikazuje i njegov privatni život: njegov brak sa Mary, koji trpi zbog njegovog posla i smrti njihovog dijeteta; Lincolnovo protivljenje da mu njegov najstariji sin otiđe u rat; napori da mlađi sin ima normalno djetinjstvo. Lincoln i njegovi pomoćnici uspijevaju dobiti većinu u predstavničkom domu. Kada se amandman u ustavu prihvati 31. siječnja 1865., većina predstavnika krene slaviti. Predstavnik Thaddeus Stevens, koji vodi tajni brak sa svojom crnom sluškinjom, posuđuje službeni dokument na jednu noć kako bi ga pokazao supruzi. 3. veljače, Lincoln se sastane sa predstavnicima Juga na konferenciji kod Hampton Roadsa. Pregovori propadaju i rat se nastavlja. Potkraj ožujka, Lincoln obilazi bojište kad Petersburga, Virginije, gdje razgovara sa generalom Grantom. 9. travnja Grant prima poziv na predaju od generala Roberta Leeja. 14. travnja Lincoln se sastaje sa svojim kabinetom kako bi razgovarao o pravima crnaca. Prekida raspravu kako bi otišao u Fordovo kazalište, gdje ga supruga već čeka. Tamo biva žrtvom atentata, te pogiba.

Uloge[uredi - уреди]

Glumac Uloga
Daniel Day-Lewis Abraham Lincoln
Sally Field Mary Todd Lincoln
Tommy Lee Jones Thaddeus Stevens
David Strathairn William H. Seward
Hal Holbrook Francis Preston Blair
Joseph Gordon-Levitt Robert Todd Lincoln
James Spader William N. Bilbo
John Hawks Robert Latham
Lee Pace Fernando Wood
Jackie Earle Haley Alexander H. Stephens

Nagrade[uredi - уреди]

Lincoln je osvojio dva Oscara - za najboljeg glavnog glumca (Day-Lewis) i za scenografiju, a bio je nominiran za njih ukupno dvanaest, za najbolji film, najboljeg redatelja (Spielberg), najbolji adaptirani scenarij (Tony Kushner) najbolju sporednu glumicu (Sally Field), najboljeg sporednog glumca (Tommy Lee Jones), glazbu, montažu zvuka, fotografiju, kostime i montažu.

Day-Lewis je osvojio i nagradu BAFTA za najboljeg glumca, a film je nominiran za još osam kategorija, za najbolji film, adaptirani scenarij, sporednu glumicu (Field), fotografiju, glazbu, scenografiju, kostime i šminku.[4]

Day-Lewis je također osvojio Zlatni globus za najboljeg glumca u drami, a bilo je još šest nominacija: za najbolji film - drama, redatelja, sporednog glumca (Lee Jones), sporednu glumicu (Field), scenarij i glazbu (John Williams).

Nagrada New York Film Critics' Circle nagradila je film u tri kategorija: za najboljeg glavnog glumca (Day-Lewis), sporednu glumicu (Field) i scenarij (Kushner).

Kritike[uredi - уреди]

Evo zašto je sasvim opravdano imate problem sa Stevenom Spielbergom. U trenutku kada želi nešto poručiti o ratu u Iraku, on izabire temu Prvog svjetskog rata (Ratni konj). U trenutku kada želi nešto reći o akutalnom stanju o američkoj politici, on snima Lincolna, film o omiljenom američkom predsjedniku koji je ukinuo ropstvo i to platio glavom...Radi se o dva i pol sata dugoj dramskoj priči u kojoj zapravo nema drame; sve je u dugim verbalnim traktatima o usvajanju 13. amandmana i politici, oskarovskim monolozima i snimanju fenomenalnog Daniela Daya-Lewisa (nema ni trunke preglumljivanja i prenemaganja, za razliku od Sally Field i Tommyja Leeja Jonesa) iz profila kako bi sličnost sa stvarnim predsjednikom bila što veća.

Arsen Oremović, Utmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgSimple GA.pngSimple GA.png[5]

Rijetko kada mi je bilo toliko jasno nego tijekom Spielbegova Lincolna da je Abraham Lincoln bio jednostavan, praktičan čovjek sa obje noge na zemlji koji potječe iz farmi Kentuckyja, Indiane i Illinoisa. Imao je manje od godine dana formalnog obrazovanja, a ostalo je naučio zahvaljujući gladi za čitanjem knjiga.

Roger Ebert, Utmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svg[6]

Lincoln je jedan od onih rijetkih projekata gdje odličan redatelj, odličan glumac i odličan pisac međusobno pojačavaju svoje talente. Tim Stevena Spielberga, Daniela Daya-Lewisa i Tonyja Kushnera je donio trijumfalni komad povijesnog novinarstva, duboko djelo popularne umjetnosti i bogatog istraživanja jednog od naših najmračnijih razdoblja...Lincoln je prezirao ropstvo, ali je bio u najbolju ruku podvojen što se tiče pitanja jednakosti rasa. Kada oslobođena ropkinja koja je sluškinja njegove supruge pita koje će mjesto imati crni građani u Americi u budućnosti, Lincoln slegne ramenima. Zbog takve iskrenosti, moramo biti zahvalni. Spielberg ne pokušava stvoriti idealizirani verziju o društvenim problemima.

—Colin Covert, Utmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svgUtmarkt Guld.svg[7]

Izvori[uredi - уреди]

  1. "LINCOLN (12A)". British Board of Film Classification. November 28, 2012. http://www.bbfc.co.uk/releases/lincoln-2013-0. pristupljeno 28. XI 2012. 
  2. 2.0 2.1 "Lincoln (2012)". Box Office Mojo. http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=lincoln.htm. pristupljeno February 19, 2013. 
  3. "AFI movies of the year - 2012". Američki filmski institut. http://www.afi.com/afiawards/. pristupljeno 14. prosinca 2012. 
  4. BBC News (10. veljače 2013). "Bafta Film Awards 2013: The winners". bbc.co.uk. http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-20955363. pristupljeno 25. veljače 2013. 
  5. "Lincoln je dugačak traktat o politici koji ima malo toga filmskoga u sebi"; Arsen Oremović, Večernji list; 27. siječnja 2013., str. 43
  6. Roger Ebert (7. studeni 2012). "Lincoln - Review". Chicago Sun-Times. http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20121107/REVIEWS/121109989. pristupljeno 25. veljače 2013. 
  7. Colin Covert (16. studeni 2012). "Making history with 'Lincoln'". Star Tribune. http://www.startribune.com/entertainment/movies/179531811.html?refer=y. pristupljeno 25. veljače 2013. 

Vanjske poveznice[uredi - уреди]