Leskovačka kotlina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Leskovačka kotlina je prostrana kotlina na jugu Srbije u kompozitnoj dolini Južne Morave, koja uglavnom zahvata teritoriju opštine Leskovac, po kojoj je i dobila naziv. Na jugu počinje od Grdeličke klisure, a završava se Pečenjevačkim suženjem kod mesta Pečenjevce. Nalazi se na prosečnoj nadmorskoj visini od 220 metara, a dimenzije su joj 50 h 40 km, odnosno, zauzima površinu od oko 2250 km²,

Omeđena je planinama Radan (1409 m) i Pasjača na zapadu, Kukavica i Čemernik (1638 m) na jugu i Babičkom gorom (1098 m), Seličevicom (903 m) i Suvom planinom na istoku. Kroz Leskovačku kotlinu protiče reka Južna Morava. Do izgradnje nasipa, kada je regulisan tok Južne Morave, njene obale su trpele česte poplave, što je činilo štetu poljima duž reke. Leskovačku kotlinu, osim Južne Morave, presecaju i sledeće veće reke: Jablanica, Veternica, Vlasina, Pusta reka i Kozaračka reka.

Leskovačka kotlina pripada Panonskom basenu. Po svom postanku je ulegnuće u Zemljinoj kori, tektonskog porekla i bila je dno nekadašnjeg Panonskog mora. Ova kotlina je zatvorena sa svih strana, osim uskog prolaza na jugu, gde ulazi i severu gde izlazi reka Južna Morava, koja je drenira, odvodeći vodu u crnomorski sliv. Dno joj je prekrivenom neogenim sedimentima.

Leskovačka kotlina se još naziva i srpsko petorečje, jer se u njoj četiri reke ulivaju u Južnu Moravu — Vlasina, Jablanica, Pusta reka i Veternica.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Rodić, D, Pavlović M, (1998): Geografija Jugoslavije, Geografski fakultet, Beograd