Lavina

Izvor: Wikipedia
Udar lavine
Lavina na Mont Everestu

Lavina ili usov (ponekad pleonazmično i snježna lavina) nazivi su za rušenje velikih masa snijega niz strme planinske padine većih nagiba, najčešće zimi i u rano proljeće.

Stvaranje[uredi - уреди]

Strma planinska područja pogoduju nagomilavanju snježnih masa koje se pod utjecajem vjetra, potresa, jakog zvuka (pucanj, pisak lokomotive, ljudski glas) ili kretanja ljudi i životinja naglo obrušava niz padinu u dolinu.[1]

Djelovanje snijega može biti suho ili vlažno. Suhe lavine javljaju se zimi, kreću se velikom brzinom (do 100 m/s) i ispred sebe stvaraju vjetar velike rušilačke snage. Vlažne lavine nastaju u proljeće kada počne otapanje snijega, a odlikuje ih relativno visok sadržaj stjenovitog morenskog materijala (kamenja, blokova stijena i drveća) pomiješanog sa snijegom.[1]

Šteta[uredi - уреди]

Lavine često izazivaju velike štete i gubitak ljudskih života, mada su s obzirom na relativno slabu naseljenost planinskih područja svojim razmjerima ograničene u usporedbi sa drugim prirodnim katastrofama. Međutim, one u nekim slučajevima uz ljude ruše i naselja, uništavaju komunikacije (kablove) i šume. Primjer snježne nezgode velikih razmjera je Peru 10. 1. 1962. godine. Ovom prilikom, lavina je uništila devet naselja i usmrtila 4000 ljudi.[2]

Lavine su vrlo česta pojava na Alpama, a rijetka na Prokletijama. Evropske mjere zaštite od lavina su sljedeće:[1]

  • organiziranje službe nadzora i upozoravanja na opasnost
  • umjetno izazivanje malih lavina prije velikog nagomilavanja
  • sprečavanje nagomilavanja snijega na ugroženim mjestima
  • podizanje građevina za usmjeravanje i usporavanje snježne mase

Tablica rizika[uredi - уреди]

Sljedeća tablica predstavlja rizik od nastanka lavine određen u većini evropskih zakonodavnih sistema. Ova skala usvojena je aprila 1993., a ažurirana maja 2003. radi povećanja uniformnosti. Prema njoj, u Francuskoj je najčešće rizik trećeg i četvrtog stupnja, dok su u Švicarskoj najzastupljeniji drugi i treći stupanj.[3]

Stupanj rizika Stabilnost snijega Zastavica Opis stepena
nizak (1) snijeg je u principu stabilan Avalanche-risk-1-2.svg doći će do lavine samo ako težak teret pređe preko najstrmijih padina; svake spontane lavine su zanemarljive; stanje stabilno
ograničen (2) snijeg je djelimično stabilan na nekim strminama, dok je na ostatku stabilan Avalanche-risk-1-2.svg do lavine dolazi samo ako preko padina pređe težak teret, posebno na relativno strmim padinama; nema spontanih klizanja snijega
srednji (3) na većini strmina snijeg je samo djelimično stabilan Avalanche-risk.svg do lavine može doći na bilo kojoj padini čak i sa relativno malim teretom; na posebno osetljivim padinama može doći do osrednjih spontanih klizanja snijega
visok (4) na svim strminama snijeg generalno nije stabilan Avalanche-risk.svg do lavine lako može doći na bilo kojoj padini sa relativno malim teretom; na posebno osjetljivim padinama može doći do povelikih spontanih klizanja snijega
vrlo visok (5) snijeg je u principu nestabilan Avalanche-risk-5.svg na svim strminama može doći do velikih spontanih lavina

Tablica jačine[uredi - уреди]

Sljedeća tablica predstavlja jačinu lavine po njenom postanku određenu u većini evropskih zakonodavnih sistema. Ova skala usvojena je aprila 1993., a ažurirana maja 2003. radi povećanja uniformnosti.[3]

Stupanj Ishod Šteta Veličina
bljuzga (1) snijeg obara, ali ne i zakopava ljude mala; obično povrede ljudi (rijetko smrt) dužina < 50 m
zapremina < 100 m³
mala (2) snježna masa se zaustavlja na samoj padini zakopavanje, povređivanje i usmrćivanje dužina < 100 m
zapremina < 1000 m³
srednja (3) snježna masa stiže do dna same padine oštećenja drveća, građevina i vozila dužina < 1000 m
zapremina < 10.000 m³
velika (4) snijeg prelazi sve nizbrdice i ravnine obaranje drveća, građevina i vozila dužina > 1000 m
zapremina > 10.000 m³

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 Gavrlilović, Ljiljana; Gavrilović, Dušan (2007). "Led na kopnu". Geografija 1. Beograd: ZUNS. str. 151-152. ISBN 978-86-17-14283-2. 
  2. "Avalanche kills thousands in Peru". History Channel. http://www.history.com/this-day-in-history/avalanche-kills-thousands-in-peru. pristupljeno 1. 6. 2013.. 
  3. 3.0 3.1 George, David. "An Analysis of French Avalanche Accidents for 2005-2006". http://david.geraldine.perso.neuf.fr/pistehors/images/avalanche/avalanche-accidents-2006.pdf. pristupljeno 1. 6. 2013.. 

Literatura[uredi - уреди]

  • Gavrlilović, Ljiljana; Gavrilović, Dušan (2007). "Led na kopnu". Geografija 1. Beograd: ZUNS. str. 151-152. ISBN 978-86-17-14283-2.