Lambert I od Spoleta

Lambert I (? - 880) bio je vojvoda i markgrof (dux et marchio) Spoleta u dva navrata - od 859. do 871. te od 876. do smrti.

Lambert je bio najstariji sin vojvode Guida I od Spoleta i Itte, kćeri Sica od Beneventa. Bio je oženjen za Judith, kćer Eberharda od Furlanije.

U prvoj godini vladavine se istakao u borbi protiv Saracena, kada je zajedno sa nekoliko lokalnih feudalaca zapriječio put Sawdanu, emiru Barija natrag u Bari, nakon što su saracenske trupe pljačkale Kapuu i Lavorno. U aprilu 860. je zajedno sa Hildebertom, grofom od Camerinoa, digao ustanak protiv cara Louisa II. Kada se suočio sa protivofenzivom carskih trupa, pobjegaoje prvo u Marsi, potom u Benevento, gdje je našao utočište kod princa Adelchisa. Louis je svejedno uspio opkoliti grad; opsada je završena kada su se Lambert i Adelchis zakleli na vjernost caru, a na što im je on udijelio amnestiju. Pobunjeni Hildebert je, međutim, pobjegao u Bari.

Odnosi između Lamberta i cara su postali tako dobri da je godine 866. Louis u vrijeme rata protiv pobunjenog grofa-biskupa Landulfa II, Lambertu povjerio vlast nad kapuanskom grofovijom odnosno nastavak opsade. Upravo u tom trenutku je Vojvodstvo doživjelo svojih teritorijalni maksimum. Lambert, međutim, nije dovršio zauzimanje Kapue. Napustio je opsadu i sa trupama otišao u Rim, nastojeći iskoristiti izbor Hadrijana II za papu 13. novembra 867. Upravo mjesec dana kasnije, odnosno u trenutku Hadrijanove krunidbe, Lambertove trupe su iskoristile ceremoniju da iznenada napadnu i opljačkaju grad. Zbog tog je postupka Lambert smjesta ekskomunikaciran, a car, koji je sebe smatrao papinskim zaštitnikom, se počeo okretati protiv njega.

Nakon što je car zauzeo Bari, Lambert je godine 871. sklopio savez sa Guaiferom od Salerna, Sergijem II od Napulja i Adelchisom od Beneventa, te digao ustanak protiv cara. Ustanak je ispočetka bio uspješan, te je Adelchis čak uspio zarobiti cara. Međutim, upravo u tom trenutku su Saraceni doveli pojačanja i napali Salerno. Suočen s novom opasnošću koja je zahtjevala pomioć carskih tropa, Adelchis je smjesta pustio cara iz zarobljeništva dok se Lambert nalazio u Beneventu. Oslobođeni car je, pak, iskoristio priliku da formalno smijeni Lamberta s mjesta vojvode; u Spoleto je vladati došao Suppo III, rođak njegove supruge Engelberge.

Lambert je nakon toga bio u egzilu u Beneventu. Godine 873. je Louis, nakon što je od pape ishodio oslobađanje od zakletve Adelchisu temeljem koje je oslobođen, pokrenuo pohod na Benevento. Opsada grada, međutim, nije donijela rezultata sve do Louisove smrti.

Kada je novim carem postao Karlo Ćelavi, dao je Lamberta u februaru ili junu 876. vratiti na mjesto vojvode. Istovremeno je Lambertovog mlađeg brata Guida imenovao za markgrofa Camerinoa, a sa zadatkom da čuva papu. Karlo je primorao Lamberta da papi 16. jula 876. preda dio teritorija svog vojvodstva.

Kada je 877. Karlo umro, Lambert je Karlomana Bavarskog podržao u borbi protiv Karlovog nasljednika Luja Mucavog u borbi za mjesto kralja Italije i rimsko-njemačkog cara. Tokom borbe je Lambert sa svojim pristašama ušao u Rim razmišljajući dase proglasi kraljem; od toga ga je odgovorio papa Ivan VIII. U martu 878. Lambert i Adalbert I od Toskane natjerali stanovništvo Rima da za kralja prizna Karlomana. Njih dvojica su potom trideset dana držali papu pod opsadom u Leoninskom gradu,a nakon čega je on pobjegao u Troyes. Tamo je sazvao sinod na kome je carska kruna formalno ponuđena Luju Mucavom, a Boso od Arlesa proglašen njegovim sinom; Lambert i Adalbert su na istom sinodu ekskomunicirani, a Lambert optužen da želi zauzeti carsku krunu.

Lambert se u međuvremenu ponovno vratio Kapui koju je nastojao osvojiti. Godine 880. za vrijeme opsade je umro. Naslijedio je sin Guido II. Njegov brat Guido je, pak, postao kralj Italije i rimsko-njemački car, isto kao nećak i imenjak Lambert II. Fulk, nadbiksup Rheimsa je često upozoravao Lamberta II da ne slijedi primjer svog strica i imenjaka.

Literatura

• Caravale, Mario (ed). Dizionario Biografico degli Italiani: LXIII Labroca – Laterza. Roma, 2004.

Italijansko plemstvo
Prethodi: Guido I	vojvoda Spoleta 859–871	Slijedi: Suppo II
Prethodi: Suppo II	vojvoda Spoleta 876–880	Slijedi: Guido II