Krestonija

Izvor: Wikipedia
Krestonija

Krestonija (ili Krestonika, starogrčki: ἡ Κρηστωνία, Κρηστωναίη, Κρηστωνική) je bila drevna oblast sjeverno od Migodnije u drevnoj Makedonija. Rijeka Ehidor, koja je prolazila kroz Migdoniju i ulijevala se u Termejski zaljev, imala je izvor u Krestoniji. Nju su djelomično nastanjivali drevni Pelazgi[1], koji su govorili drukčijim jezikom od (Tračana i Pajonaca), odnosno, kasnije, Grka.

Glavni gradovi Krestonije su bili Kreston i "Gallicum" (rimsko ime). Oblast su, zajedno s Migdonijom, držali Pajonci, a kasnije Tračani. U trenutku kada je perzijski car Kserkso I napao Grčku, Krestonijom je vladao nezavisni trački knez.[2] Do početka peloponeskog rata, Krestoniju je anektirala Makedonija.[3]

Teritorija Krestonije se danas nalazi u suvremenim grčkim prefekturama Kilkis i sjevernom Solunu.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Herodot, Historija, I. 57. ((grc)) ((en)).
  2. Herodot, Historija, VIII. 116. ((grc)) ((en)).
  3. Tukidid, Povijest Peloponeskih ratova, II. 99. ((grc)) ((en)).

Izvori[uredi - уреди]