Kras (Dobrinj)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Kras (razvrstavanje).
Kras
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Dobrinj
Mikroregija otok Krk
Nadmorska visina 266 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.109 N
 - z. d. 14.600 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 184
Pošta 51514 Dobrinj
Pozivni broj +385 051
Autooznaka RI

Kras je naselje na otoku Krku, na području općine Dobrinj, u Republici Hrvatskoj

Smještaj[uredi | uredi kod]

Nalazi se u unutrašnjosti otoka, gotovo na njegovom zemljopisnom središtu, na raskršću puteva koji vode iz Dobrinja prema Krku odnosno Malinskoj. Kras je najviše naselje na otoku Krku, smješten 266 metara nad morem. U neposrednoj blizini je i najviši vrh ovog dijela otoka, Kuševica, narodno Sv. Juraj, 311 m.n.m.

Prvi spomen mjesta[uredi | uredi kod]

Prvi puta se spominje 30. prosinca 1230. godine u staroj glagoljskoj listini. Toponomastičar i romanist Petar Skok izvodi ime Kras od predlatinske, možda ilirske riječi „carsus“ iz koje se razvila hrvatska riječ kras, krš.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Kras je 1780. godine imao 185 stanovnika, 1898. godine 584, a najviše godine 1935. njih 702. Od tada je, zbog snažne emigracije, broj žitelja u stalnom padu. Prema posljednjem popisu iz 2001. godine, u Krasu su živjela 184 stanovnika, pretežno starije dobi.

Znamenitosti i zanimljivosti[uredi | uredi kod]

Župna crkva posvećena je Antunu Padovanskom. Izgradila ju je i održavala istoimena bratovština 1669. godine.

Na samom vrhu Kuševica nalazi se mjesno groblje te ostaci nekadašnje crkvice Sv. Jurja, a u blizini je i najveća „gromača“ (nakupina kamenja) na otoku, „Vela gromača“.

Mediji[uredi | uredi kod]

  • U Krasu djeluje lokalna radio stanica „Radio Otok Krk“ ili skraćeno „Radio OK“.

Gospodarstvo[uredi | uredi kod]

Krasani se bave dijelom poljoprivredom, a dio ih radi u većim mjestima na otoku. S obzirom da je daleko od mora ili nekog značajnijeg turističkog centra, nema nikakvu turističku ponudu.

Poznate ličnosti[uredi | uredi kod]

  • Petar Strčić — član HAZU, upravitelj njezina Arhiva, znanstveni i arhivski savjetnik, istaknuti hrvatski povjesničar, glavni urednik nekoliko zbornika, autor više pretežno povijesnih knjiga, predsjednik Društva za hrvatsku povjesnicu, Čakavskoga sabora, sveučilišni profesor.
  • Fra Bonaventura Dudakrštenjem Roko, franjevac, bibličar, sveučilišni profesor, prevoditelj, poliglot, pisac i pjesnik.[1]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
  • Lešić, Denis: Otok Krk: vodič u riječi i slici, 2003.

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]