Kozlac

Izvor: Wikipedia
Kozlac
Arum maculatum
Arum maculatum
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Alismatales
Porodica: Araceae
Rod: Arum
Vrsta: Arum maculatum
Dvojno ime
Arum maculatum
L.
Područje života

Kozlac (kozalac, vino i rakija, zmijino grožđe, zmijin češalj, kalendar, zakoznik, majasil), lat. Arum maculatum, je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice kozlaca (Araceae).

Poreklo imena:

  • roda od gr. aros = koristan;
  • vrste od lat. maculatus = pegav.

Sinonim: Arum vulgare.

Opis biljke[uredi - уреди]

Podzemno stablo obrazuje loptaste ili cilindrične rizome. Nadzemna stabljika visoka do 40 cm i u njenoj osnovi se nalaze krupni listovi sa liskama kopljastog oblika i dugačkim drškama koje su obrazuju rukavce. Liske su sa lica tamnozelene sa tamnosmeđim pegama. Cvetovi obrazuju cvast klip obavijenu spatom, priperkom u obliku fišeka, koji je spolja zelen, a unutra žućkast i često pokriven ljubičastim pegama. Cvetovi su jednopolni i jednodomi. Mirišu na trulo meso što privlači određene insekte koji ulaze u donji, prošireni deo spate gde su smešteni ženski i muški cvetovi. Plod je bobica narandžastocrvene boje koja se razvija iz ženskih cvetova.

Hemijski sastav droge[uredi - уреди]

Od kozlaca se kao droga koristi rizom (Arirhizoma) koji se u rano proleće vadi iz zemlje i suši na suncu ili na promaji.

Hemijski sastav ove biljke je još nedovoljno proučen, no zna se da sadrži:

Upotreba[uredi - уреди]

Rizom kozlaca se koristi uglavnom u narodnoj medicini kao tinktura (u rakiji ili vinu) i prašak pošto njegov hemijski sastav nije dovoljno proučen. Njime se u narodu leče hemoroidi, laringitis, faringitis, bronhitis, čir u želucu i dvanaestopalačnom crevu i crevni kolitis. Postoje podaci da se koristi čak i za lečenje psorijaze.

Treba biti oprezan pri korišćenju rizoma, odnosno, koristiti ga samo uz konsultaciju sa stručnim licem, jer je u svežem stanju otrovan.

Literatura[uredi - уреди]

  • Gostuški, R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
  • Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  • Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
  • Lakušić, D: Vodič kroz floru nacionalnog parka Kopaonik, JP Nacionalni park Kopaonik, Kopaonik, 1995.
  • Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
  • Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
  • Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd, IP Svjetlost, 1990
  • Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
  • Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.

Spoljašnje veze[uredi - уреди]