Konfederativne Američke Države

Konfederacija američkih država Confederate States of America ← 1861.–1865. → Zastava Grb Geslo Deo Vindice (latinski: S Bogom kao (našim) Osvetnikom) Himna nijedna službena God Save the South (neslužbena) Bonnie Blue Flag (neslužbena) Dixie (neslužbena) Konfederacija američkih država (tamno zeleno) Savezne države i teritoriji na koje je Konfederacija polagala pravo (svijetlo zeleno) Glavni grad Montgomery (do 29. maja 1861.) Richmond (29. maj 1861. – 2. april 1865.) Danville (od 3. aprila 1865.) Religija uglavnom protestantizam Vlada Republika Predsjednik Jefferson Davis Podpredsjednik Alexander Stephens Povijest  - Uspostavljena 4. februar 1861.  - Početak Građanskog rata 12. april 1861.  - Ukinuta 11. april 1865. Površina  - 1860. 1,995,392 km² (770,425 mi² ) Stanovništvo  - 1860. 9103332       Gustoća 4.6 /km²  (11.8 /mi² )  - robova otp. 3,521,110  Valuta Konfederacijski dolar

Konfederacija američkih država ili samo Konfederacija) (engleski Confederate States of America, akronim: CSA), je naziv za 11 američkih saveznih država juga koje su se u periodu od 1860. do 1961. odcijepile od Sjedinjenih Američkih Država i proglasile nezavisnim državama. To je dovelo do Američkog građanskog rata i poraza Konfederacije u proljeće 1865.

Historija

Duboko uvjerene da je njihov način života baziran na robovlasništvu, nepodnošljivo tretiran od novoizabranog predsjednika Abrahama Lincolna (novembar 1860.), sedam robovlasničkih država juga; Alabama, Florida, Georgia, Louisiana, Mississippi, Južna Karolina i Teksas u toku narednih mjeseci, jedna za drugom proglašavale su odcjepljenje.

Kad je otpočeo rat 12. aprila 1861. njima se pridružilo još 4 država; Arkansas, Sjeverna Karolina, Tennessee i Virginia. Konfederacija je kao svoje države uzimala i Missouri i Kentucky, čak je njihove zvijezde stavila na svoju zastavu, ali se one formalno nikad nisu priključile Konfederaciji, a stanovništvo je bilo podjeljenih simpatija.

Davisova inauguracija za predsjednika 1861

Konfederacija je proglašena 4. februara 1861., u Montgomeryu (Alabama) a sljedećeg dana je Jefferson Davis imenovan privremenim predsjednikom. Privremena vlada je zamjenjena stalnom, sa sjedištem Richmondu (Virginia), nakon provedenih izbora 1862. na kojima je pobjedio Jefferson Davis.

Konfederacija je po mnogo čemu bila nalik na Sjedinjene Američke Države, imala je sličnu upravljačku strukturu; predsjednika i podpredsjednika birane na šest godina, jedina velika razlika bila je u pogledu robovlasništva koju je grozničavo branila - pozivajući se i na zakone iz Biblije.

Politika Konfederacije na unutrašnjem planu se svodila na osiguranje ratnog materijala, u uvjetima pomorske blokade, i osiguranje dovoljnog broja vojnika. Na vanjskom planu se svodila na uzaludne pokušaje da se osigura priznanje od nekih tadašnjih velesila, poput Velike Britanije ili Francuske.

Vanjske veze

• Confederate States of America na portalu Encyclopædia Britannica (engleski)
• Confederate History (engleski)

Ovaj članak je u začetku. Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak!

Овај текст је клица. Можете га проширити тиме што ћете га објаснити.

U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu:

Konfederativne Američke Države