Kolijevka čovječanstva

Izvor: Wikipedia
Nalazišta fosila Hominida u špiljama Sterkfontein, Swartkrans, Kromdraai i okolici
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
SterkfonteinCave.jpg

 Južna Afrika

Kolijevka čovječanstva na karti Južna Afrika
Kolijevka čovječanstva
Kolijevka čovječanstva
Lokacija Kolijevke čovječanstva u JAR
Registriran: 1999. (23. zasjedanje) Prošireno 2005.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, vi
Ugroženost: -
Referenca: UNESCO

Kolijevka čovječanstva je naziv za područje površine 470 km² koje čini sustav vapnenačkih špilja koji se proteže u tri Južnoafričke pokrajine (Gauteng, North West i Limpopo), oko 50 km sjeverozapadno od Johannesburga. U njemu se nalazi 36 paleontoloških lokaliteta od kojih su u nekima pronađeni fosili Hominida, a njih pet (Sterkfontein, Swartkrans i Kromdraai 1999., te Taung i Dolina Makapan 2005. god.) je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi jer "zajedno sadrže presudne elemente za definiranje podrijetla i evolucije ljudi u posljednjih 3,5 milijuna godina"[1].

Ovaj valoviti krajolik se sastoji dolomitskog vapnenačkog grebenja s kamenitim i travnatim dolinama, te šumama oko vodenih putova i prirodnih izvora. Većina mjesta gdje su pronađeni fosili su u špiljama ili na kamenim liticama iznad vodenih izvora.

Pored paleontoloških nalaza hominda, na ovim mjestima su pronađeni i mnogi fosili sisavaca, mikro-sisavaca i kralježnjaka koji pružaju jedinstven pogled u životinjsku evoluciju, ali i ljudske interakcije s njima. Zbog količine nalaza o ranim ljudima, ovo područje je zbilja zaslužilo da se prozove "koijevkom čovječanstva".

Popis UNESCO-vih lokaliteta[uredi - уреди]

Slika Ime Transliteracija
afrikaans
Pokrajina Koordinate Bilješke
Mrs Ples Face.jpg Sterkfontein "Snažni izvor" Gauteng 26°00′20″S 27°26′25″E / -26.005636, 27.440346 Sterkfontein se nalazi na brdu, južno od doline rijeke Rietspruit, i sastoji se od sustava špilja (bivšim rudnicima) u dolomitskim stijenama prekrivenim travnatim brdima i riječnim tokovima. U njegovih devet mjesta pronađeni su paleontološki nalazi, uglavnom fosili životinja, kao što su Wonder Cave, Gladysvale, Bolt's Farm, Minnaar's Caves, Plover's Lake i Haasgat; dok su u trima pronađeni i paleoantropološki nalazi ranih ljudi (Drimolen, Coopers B i Gondolin).
WonderCaves Stalagmites.JPG Kromdraai "Krivi zavoj" Gauteng 25°34′52″S 27°27′42″E / -25.5812, 27.4617 Kromdrai se nalazi u blitini grada Krugersdorpa, a nazvan je prema zavojitom toku Krokodilske rijeke. U njegovim špiljama pronađeni su paleontološki nalazi, uglavnom fosili životinja, kao što je najslavnija Wonder Cave u "Rezervatu prirode Lav i nosorog". Wonder Cave je treća po veličini špilja u Južnoj Africi i vjeruje se kako je stara 2,2 milijarde godina. Samo jedna njezina prostorija ima volumen od 46.000 m³.
South Africa-Gauteng-Maropeng01.jpg Swartkrans Gauteng 25°33′16″S 27°28′19″E / -25.5545, 27.472 Swartkans je farma oko 32 km sjeverno od Johannesburga na kojoj su pronađeni mnogi paleontološki nalazi, stari do 1,8 do 2 milijuna godina. Među njima su i neki od najranijih antropoloških fosila, kao što su Telanthropus capensis (vrsta Homo erectusa), Paranthropus i Homo habilis, te najraniji dokazi da su rani ljudi koristili vatru[2]. Sveučilište Witwatersrand ju je otkupilo 1968. godine.
Australopithecus africanus - Cast of taung child.jpg Taung "Lavlje mjesto" North West 25°33′16″S 27°28′19″E / -25.5545, 27.472 Taung je naselje koje se, za razliku od ostalih mjesta "Kolijevke čovječanstva", koje su dolomitske stijene, nalazi na stijenama nastalih protokom velike količine tufa s litica visoravni Kalahari. U njegovoj špilji je u vapnenačkom kamenolomu Dart Pinnacle 1924. godine pronađena slavna lubanja australopiteka, prozvana "Taung dijete".
Australopithecus robustus skull - Naturmuseum Freiburg - DSC06768.jpg Makapansgat "Dolina Makapana" Limpopo 24°05′35″S 29°06′13″E / -24.0931, 29.1037 Fosili doline Makapan su pomogli u identifikaciji nekoliko primjeraka ranih hominida, posebice paranthropusa (Australopithecus africanus i Australopithecus robustus) koji su živjeli prije oko 4,5 do 2,5 milijuna godina. Pored njih, u bojnim drugim špiljama pronađeni su tragovi ljudskih (Homo sapiens) prapovijesnih od prije 1,8-1 milijun godina do 19. stoljeća, ali i povijesnih tragova.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Kolijevka čovječanstva na UNESCO-vim službenim stranicama ((en)) Posjećeno 19. studenog 2011.
  2. Evidence from the Swartkrans cave for the earliest use of fire, Časopis Nature 336. (6198.), str. 464.–466. studeni 1988. doi:10.1038/336464a0 ((en)) Preuzeto 20. studenog 2011.
  • C.K. Brain, The Hunters or the Hunted?: An Introduction to African Cave Taphonomy, Chicago: University of Chicago Press, 1981. ISBN 978-0-226-07090-2.

Vanjske veze[uredi - уреди]

Koordinate: 24°09′30.996″S 29°10′36.984″E / -24.15861, 29.17694