Klistron

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Klistron velike snage

Klistron je specijalna elektronska cijev koja se koristi kao oscilator, pojačavač, i umnožavač frekvencija u oblasti centimetarskih i decimetarskih valova. Rad im se zasniva na brzinskoj modulaciji elektrona.

Dvorezonatorski klistronski pojačavač se sastoji od elektronskog topa za emisiju, fokusiranje i ubrzavanje snopa elektrona, kolektora (anode) na koju padaju elektroni i dva para rešetki, po jedan par u sastavu svakog šupljeg rezonatora.

Rad[uredi | uredi kod]

Ako nema signala dovedenog na ulazni šuplji rezonator, gustoća elektrona je ravnomjerna po cijeloj dužini snopa. Kad se dovede korisni signal VVF na ulazni rezonator i njegove rešetke, mijenja se kinetička energija elektrona koji prolijeću kroz rešetke. Time se oni naizmjenično ubrzavaju i usporavaju, čime se postiže njihovo zgušnjavanje u određenim oblastima elektronskog snopa.

Rešetke izlaznog rezonatora se postavljaju na takvom razmaku od rešetki ulaznog rezonatora da u njih ulaze najgušće grupe elektrona. Ako je izlazni rezonator podešen na frekvenciju prolaska zgusnutih grupa elektrona, u njemu će se stvarati pojačane oscilacije. Elektroni tada predaju svoju kinetičku energiju izlaznom rezonatoru, i usporeni padaju na kolektor (anodu).

Blok-šema dvorezonatorskog klistrona.

Primjena[uredi | uredi kod]

Danas se uglavnom koriste kao pojačavači vrlo visokih frekvencija (VVF) u radarima, komunikacionim uređajima, i u akceleratorima.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Osnovi elektronike, Radio-predajnici i radio-prijemnici, Državni sekretarijat za narodnu odbranu, Beograd, 1967.