Kibla

Izvor: Wikipedia
Vjernici okrenuti prema kibli u džamiji u Damasku, Sirija
Geometrijsko računanje kible
Kibla

Kibla (arapski: قبلة) je arapska riječ za smjer prema kojem bi trebao biti okrenut Musliman tokom molitve. Većina džamija ima mihrab u zidu koji pokazuje smjer kible.

Kibla igra ulogu, ne samo u namazu, nego i svakodnevnim vjerskim ceremonijama. Glava životinje koja se kolje mora biti okrenuta prem kibli, kako bi se ispunio jedan od preduslova da bi meso te životinje bilo halal, odnosno dozvoljeno po islamskim normama. Nakon smrti, muslimani se kopaju tako da im je desna strana tijela okrenuta prema kibli.

Historija kible[uredi - уреди]

U prvo vrijeme islama, smjer kible je bio u pravcu Bejt ul-Makdisa u Jerusalemu. Ovo je trajalo samo 17 mjeseci, nakon čega je kibla promijenjena u Mesdžid ul-Haram (Kaba u Meki. Prema Poslanikovim . savremenicima, promjena se desila iznenada tokom poslijepodnevnog namaza (većina historičara se slaže da je to bilo tokom Ikindija-namaza). Muhammed je predvodio molitvu, kada je primmio objavu od Allaha da treba da uzme Kabu kao kiblu. Prema historijskim zapisima, čim je primio objavu, Muhammed se okrenuo prema Kabi, a slijedili su ga i ostali vjernici.

Muslimani se ne okreću prema Kabi zbog toga da bi se klanjali samoj Kabi ili sadržaju Kabe; Kaba je jednostavno fokusna tačka za klanjača, mjesto prema kojem se treba okrenuti u molitvi.

U starim vremenima, muslimani koji su putovali često su koristili astrolab da bi pronašli smjer kible.

Određivanje smjera kible[uredi - уреди]

Tradicionalni metod[uredi - уреди]

U zadnjih 1000 godina, nekoliko muslimanskih matematičara i astronoma kao što su el-Biruni, su raspravljali o pravom načinu određivanja smjera kible sa bilo kojeg mjesta na Zemlji. Svi se slažu da postoje dva trenutka u godini kada je sunce direktno iznad Kabe, što znači da će sjenka bilo kojeg predmeta, na bilo kojem mjestu na zemlji pokazivati smjer suprotan od Kabe. Ovo se dešava svakog 28. maja u 9:18 i 16. jula u 9:27 po GMT-u.

Naravno, u bilo koje vrijeme, je samo polovina zemaljske kugle osunčana. Na sreću, postoje dva trenutka u svakoj godini kada je Sunce tačno na suprotnoj strani od Kabe. U to vrijeme pravac sjenki na bilo kojem osunčanom mjestu će pokazivati u pravcu kible. Ovo se dešava svakog 28. novembra u 21:09 i 16. januara u 21:29 po GMT-u.

Uz ovo ide i primjedba, s obzirom na oblik zemlje, da je smjer kible u onom smjeru u kojem je najkraći put od date tačke do Meke.

Nesuglasica[uredi - уреди]

U novije vrijeme, neki muslimani iz Sjeverne Amerike su prijavili problem kod tradicionalnog određivanja smjera, zbog toga što se dešava situacija da je npr. na Aljasci kraći put do Meke sjeverno od Aljaske nego jugoistočno (što predstavlja poziciju Meke u odnosu na Aljasku).

Ovi muslimani smatraju da je jedini ispravni način određivanja pravog smjera kible crtanje linije sa tog mjesta prema Meki na Merkatorovoj projekcionoj mapi, a da pravilo da je potrebno da to bude najkraći put prema Meki sa tog mjesta nema osnova.

Bilo kako bilo, sam razlog okretanja prema kibli jeste sa ciljem da je ummet ujedinjen u tome te kako bi se razlikovali od ostalih konfesija.[traži se izvor od 07. 2010.]

Najveći broj programa za računanje smjera kible koriste tradicionalistički metod.

Kibla u svemiru[uredi - уреди]

U aprilu 2006., Angkasa, Malezijska svemirska agencija, sponzorisala je naučnike da pokušaju da riješe problem određivanja smjera kible iz orbite. Konferencija je zaključila da astronaut treba odrediti položaj kible "prema (svojim) mogućnostima".[1] Postojalo je već nekoliko muslimansskih astronauta, od kojih je prvi Sultan bin Salman bin Abdulaziz Al Saud, a posljednji su prva muslimanka u svemiru Anousheh Ansari te malezijski angkasawan Sheikh Muszaphar Shukor. Veliki ajatolah Ali al-Sistani je kao najveći autoritet među šijitima objavio da se astronaut mora okrenuti prema Zemlji.

Također pogledajte[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]