Kišn

Izvor: Wikipedia
Kišn
قشن‎
Koordinate: 15°25′N 51°40′E / 15.417, 51.667
Država  Jemen
Stanovništvo
 - Grad 11,441[1]
Karta
Kišn na karti Jemen
Kišn
Kišn

Kišn (arapski: قشن‎, engleski: Qishn) je drevni gradić na jugoistoku Jemena, udaljen oko 130 km zapadno od glavnog pokrajinskog grada Al-Ghaide u muhafazi Al Mahra, sa karakterističnim kućama ravnih krovova od nepečene gline obojenijih vapnom i puno pijeska.

U svojoj ne tako davnoj prošlosti Kišn je bio uz Hadiboh na otoku Sokotri bila jedno od sjedišta Sultanata Mahra.

Nakon rasformiranja Sultanata Mahra 1967 i protjerivanja sultana iz Kišne, susjedni grad Al-Ghaida postao je regionalno sjedište i počeo se ubrzano razvijati te je daleko premašio svoj bivši glavni Kišn.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Kišn leži na obroncima gorja Masila, malo je udaljen od obale Indijskog oceana smješten je između dva kanjona gdje se Vadi Hadramaut probio kroz masiv Masila na svom putu do mora. Kišn nema nikakvu luku za prihvat većih brodova, obala je duga pješčana ravnica pokrivena dinama. Preko Kišne ide obalna magistrala koja povezuje Mukalu - Kišn- Al-Ghaidu - sa Omanom.

Pored Kišne nalazi se velika pješčana plaža duga oko 6 km na kraju plaže uz obronke brda nalaze se obradiva polja sa lugovima palmi datula. Taj kraj je vrlo važno stanište ptica.[2]

Historija[uredi - уреди]

Kraj oko Kišne je izuzetno negostoljubiv, bez vode, vrlo rijetko naseljen, to su uglavnom male plemenske grupice, često neprijateljski nastrojene jedna prema drugoj ali i prema svakom vanjskom utjecaju.

Formalni vladar regije bio je sultan Kišna i Sokotre, koji je krajem 19. st. bio ugovorno pod britanskom zaštitom, ali njegovo sjedište bio je otok Sokotra, tako da on nije imao praktički nikakvu kontrolu nad teritorijem Mahre pa tako i Kišne.

U Kišni je vlast bila u rukama obitelji Bin Afrar iz vladarskog sultanskog klana, oni su i živjeli u Kišnu, no njihova vlast se nije protezala dalje od Kišne, ni oni nisu imali nikakav utjecaj na okolne razbacane plemenske zajednice i njihova naselja. Tako je Kišna ostala mjesto bogu iza nogu, još ne tako davne 1947 godine imala je samo 1000 stanovnika i bila je iako glavni grad sultanata, samo jako zabačeno selo.

Privreda[uredi - уреди]

Privreda Kišne i danas kao i nekad davno ovisi najviše o ribarstvu, prodaji ribljeg ulja i sušenih morskih pasa, manjim dijelom o stočarstvu; uzgoj deva i koza, te vrlo malo o zemljoradnji na vrlo suhoj i posnoj zemlji.

Pored Kišne u gorju Masila u novije vrijeme otpočeli su veliki istražni radovi u potrazi za naftom. Izgleda da su urodili plodom jer je kompanija Calvalley Petroleum Inc., objavila da početni rezultati na bušotini Al Roidhat-1 daju ohtrabrujuće rezultate. [3]

Pored grada nalazi se mali poljski aerodrom (IHN) koja danas nije u funkciji.

Bibliografija[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]