Kartaginski sabori

Izvor: Wikipedia

Kartaginski sabori, koncili ili sinodi su bili skupovi vodećih ličnosti rane Kršćanske crkve u tadašnjoj Africi, održani od sredine 3. do početka 5. vijeka. Najvažniji su:

  • Sinod pod predsjedanjem Ciprijana, biskupa Kartagine, održan u maju 251. koji je odredio da se lapsi (kršćani koji su se odrekli vjere) mogu ponovno krstiti na temelju pojedinačne procjene.
  • Dva sinoda, održana 255. i 256. na kome se po istom pitanju Ciprijan suprotstavio papi Stjepanu I i njegovom autoritetu, što je umalo dovelo do šizme.
  • Sinod biskupa 348. koji su izrazili podršku suzbijanju donatizma.
  • Sabor u Kartagini održan 28. augusta 397. koji je odredio novi biblijski kanon.
  • Skup u Kartagini 411. održan po nalogu zapadnorimskog cara Honorijam, pod predsjedanjem Marcelina iz Kartagine, odredio se protiv donatista.
  • Veliki skup (koji sv. Augustin naziva "Afričkim saborom]]) održan 1. maja 418. na kome je osuđeno pelagijanstvo.
  • Dva skupa 419. i 424. na kome se od pape tražilo da ne šalje svoje legate u Afriku, što je on odbio.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]

Šablon:1911